Da li milioni dokaza o genocidu u Srebrenici trebaju završiti u BiH?
Arhiva se čuva u Haagu pod okriljem UN-a/ICTY Web
Dok se međunarodna zajednica i dalje bavi pitanjem budućnosti haške arhive, u Bosni i Hercegovini se sve glasnije čuju vapaji onih čije porodice i životi direktno svjedoče o zločinima dokumentovanim u toj arhivi.
Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, kao ključna institucija u očuvanju sjećanja na genocid počinjen 1995. godine, upozorava da svaka rasprava o premještanju haške dokumentacije mora uzeti u obzir osjetljivost i težinu dokaza koje ona sadrži, ali i duboko nepovjerenje žrtava prema institucijama koje nisu pokazale spremnost da se odgovorno i transparentno nose s ovim naslijeđem.
Korak dalje
Muhamed Avdić iz Srebrenice kaže da ta arhiva prvenstveno treba biti u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu ili Potočarima, gdje je počinjen genocid u Srebrenici jula 1995. godine.
Ipak, ističe da o ovoj temi treba oprezno govoriti, jer ukoliko se ustanovi da BiH nema uslove da sigurno i dostojanstveno čuva ove dokaze, onda je najbolje da arhiva i svi njeni dokazi ostanu u Haagu dok se ne steknu potrebni uslovi za njihovo čuvanje u našoj zemlji.
Sličnog mišljenja je i Adem Mehmedović iz Srebrenice, koji ističe da su Haag, ali i Bosna i Hercegovina izuzetno bitna mjesta za čuvanje ovih dokaza.
- Smatram da bi najbolja opcija bila da ta arhiva bude smještena pod nadzor zemlje, što bi svakako i ljudima koji se bave istraživanjem genocida, drugih ratnih zločina i, na kraju krajeva, izučavanjem agresije na Bosnu i Hercegovinu bilo od koristi. Prema mom razmišljanju, nekako najprirodnije mjesto je Bosna i Hercegovina, onda bi to trebalo da bude Memorijalni centar Potočari, ispričao nam je Mehmedović.Iako poziva na oprez kada su u pitanju uslovi čuvanja ovih krucijalnih dokaza, smatra da se oni mogu napraviti.
- Evo, kada govorimo o uslovima, možda ih i nemamo, ali uslovi se daju napraviti da se to čuva u našoj zemlji. Kažem, i jedno i drugo mjesto, i Haag i Bosna i Hercegovina su jako bitni, ali u ovom slučaju mislim da bi to trebala biti Bosna i Hercegovina, kaže on.
Inicijativa MC Srebrenica neće izostati ukoliko se država angažuje
Dodaje i da bi u historijskom smislu, 30 godina nakon rata i od genocida, ta arhiva služila i bila od koristi raznim istraživanjima o genocidu i ratnim zločinima.
- Kao neko ko je i preživio genocid, smatram da bi bilo dobro da to bude u našoj zemlji. Evo, vidimo mi da su se određeni pomaci dogodili u proteklim godinama kada je u pitanju i memorizacija i pričanje o genocidu i vidimo da je usvojena Rezolucija Ujedinjenih naroda, a smještanje arhive u BiH svakako bi bio još jedan korak dalje, kazao je Mehmedović u razgovoru za Oslobođenje.
Iz perspektive preživjelih i porodica žrtava, arhiva Haškog tribunala nije samo skup papira, videozapisa i predmeta, ona predstavlja istinu koja je presuđena, dokazana i sačuvana u ime pravde.
Iz Memorijalnog centra Srebrenica kažu da su početkom ove godine uspjeli stupiti u kontakt s osobama iz Haaga, te su tražili sve dokumente i materijal vezan za genocid u ovom podrinjskom gradiću.
- Oni su nam rekli da će nam prebaciti sve što je javno dostupno, ali samo za ono sa područja Srebrenice, Višegrada, Zvornika i Vlasenice, kaže Almasa Salihović iz Memorijalnog centra Srebrenica.Otkriva nam kako su sav materijal dobili na eksternom disku od 4 TB i tu se nalaze svi dokumenti i dokazi o Srebrenici za period od 1992. do 1995. godine.
- Nastojimo kao centar da donekle, naravno, ne samoincijativno, dobijemo za pohranu sve dokumente koji se tiču Srebrenice, ali i Podrinja, dodaje Salihović.
I Tužilaštvo je adresa
Iz Centra ističu da u Bosni i Hercegovini nema adekvatnog mjesta koje bi moglo sav materijal pohraniti, jer se ipak radi o više od pet miliona dokaza i dokaznog materijala. Ipak, smatraju da bi itekako trebalo raditi na otvaranju centra ili lokacije koja bi mogla ovo dostojanstveno arhivirati.
- Naša inicijativa ne bi izostala, jer je i nama bitno da sve dokumentujemo i da ostane u sjećanju zauvijek, kaže Salihović.
Napominju da bi i Tužilaštvo BiH trebalo imati pristup ovoj arhivi, ovim dokumentima, ali i da ima vlastitu arhivu, kako bi se ova dokumentacija koristila u svrhe procesuiranja ratnih zločina.
U Potočarima se čuva materijal ustupljen iz Haaga/Damir Deljo
Iako to nije trajno rješenje, iz MC Srebrenica napominju da, s obzirom na to da uslova za transfer haške građe u našu zemlju još nema, trenutno najidealnije rješenje jeste da UN nastavi čuvati ovu arhivu, daleko od mogućih manipulacija, malverzacija i kompromitacije.
- Memorijalni centar kao institucija ostaje posvećen sjećanju na genocid u Srebrenici, ali i dokumentovanju i sjećanju na sve zločine koji su počinjeni u BiH, zaključili su.
Dnevnik O kanala u cijelosti pogledajte u nastavku:
