Milijarde samo "kapaju", prelijevaju se i u radničke džepove: Kakvo pismo su poslali evropski ministri
Sredina je decembra, a pred Bosnom i Hercegovinom ostalo je još mnogo posla kako bi se vratila na evropsku brzu stazu. Vijeće ministara BiH će u ovoj sedmici treći put pokušati održati sjednicu na čijem dnevnom redu se nalaze i dva važna zakona – o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka. Usvajanjem navedenih zakona otvorio bi se put ka prvoj Međuvladinoj konferenciji kojom bi EU otpočela zvanične pregovore sa našom zemljom.
Ubrzanje proširenja
Za blokade i politička prepucavanja nema mjesta. A nemamo ni vremena. Pristupni pregovori sa sobom donose niz izazova, obaveza, mukotrpnog rada i kompromisa. I to se ne odnosi samo na politički profilirane osobe. Važnu ulogu imat će i administracija, nevladin sektor, mediji, ali i svi članovi/ice našeg društva.
Prve radne sedmice decembra, novinari/ke iz različitih medijskih kuća širom BiH, u organizaciji Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske i Direkcije za evropske integracije BiH, boravili/e su u Zagrebu u okviru studijske posjete “Koristi članstva u EU – iskustvo Hrvatske”.
Uoči zvaničnog početka programa, direktorica DEIBiH Elvira Habota i državna tajnica za Evropu u MVEP-u Andreja Metelko-Zgombić razgovarale su o nastavku saradnje dviju institucija u okviru Programa podrške procesu evropskih integracija BiH. Cilj je i u narednoj godini pružiti daljnju stručnu pomoć javnoj upravi u BiH. Poseban fokus će biti na pripremama za pregovore u nekim od najzahtjevnijih pregovaračkih poglavlja, poput zaštite okoliša i regionalne politike EU.
Metelko-Zgombić je novinarima/kama rekla da su dobijanje statusa zemlje kandidatkinje i otvaranje pregovora o članstvu historijski uspjesi koji pokazuju koliko je moguće postići kada postoje konsenzus i saradnja oko najvažnijih nacionalnih interesa.
- Važno je da BiH nastavi tim putem, uspostavi pregovaračku strukturu i ubrza provedbu potrebnih reformi. Republika Hrvatska bila je i ostaje snažan partner Bosni i Hercegovini. Politika hrvatske Vlade usmjerena je na suradnju, te stvaranje preduvjeta i ozračja koje će omogućiti napredak BiH na njenom europskom putu, poručila je državna tajnica.
O naučenim lekcijama iz procesa pristupanja Hrvatske EU govorila je Dubravka Kobaš Lučić, načelnica Sektora za COREPER II u Upravi za Evropu.
- Hrvatska je tijekom pregovora ostvarila potpunu transformaciju društva, u gospodarskom, političkom, stručnom smislu, te u smislu znanja o svim procesima, istakla je Kobaš Lučić.
U toku prvih deset godina članstva, Hrvatska je na raspolaganju imala 25 milijardi eura. Kobaš Lučić je naglasila da korist od članstva u Uniji leži i u tome što se postaje dijelom kluba najrazvijenijih, onih sa najvišim vrijednostima. Članstvom u EU ostvaruje se prilika za odlučivanje o politikama i propisima koji utječu na pola milijarde ljudi. A uspjeh zavisi od dobrih temelja.
- Mi smo imali izvrsnog glavnog pregovarača i on je sigurno ključ našeg uspjeha, ali svaka država treba odabrati svoj model. Ono što je bitno u tom modelu je da imate iznimnu posvećenost, da svi žele istinski ulazak u EU i spremni su se reformirati, poručila je načelnica Sektora za COREPER II.
U pristupnom procesu mora biti prisutna potpuna predanost i iskrenost. A za Hrvatsku najveći izazov je predstavljalo poglavlje 23, koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava. Izazovno je bilo i poglavlje 8, posebno u segmentu tržišnog natjecanja, te poglavlje koje se odnosi na zaštitu okoliša.
Dr. Jakša Puljiz, voditelj Odjela za evropske politike Instituta za razvoj i međunarodne odnose, istakao je da su članstvom u EU plate u Hrvatskoj narasle više nego dvostruko.
- Hrvatska je među zemljama članicama koja je ostvarila, kumulativno gledano, gotovo pa vrlo visoke stope rasta, među najvećima u EU i one su doprinijele tome da je Hrvatska danas došla do 75 posto prosjeka EU i vrlo vjerovatno će se tim putem i nastaviti. Kod ulaska u EU bili smo na oko 60 posto prosjeka razvijenosti EU, objasnio je dr. Puljiz.
Ključno je i dalje raditi na poboljšanju životnog standarda građana. Veliki problem i dalje predstavlja konstantno iseljavanje građana iz Hrvatske.
Reformski izazovi
- Za vlasti u Hrvatskoj će i dalje biti veliki izazov provedba brojnih reformi. Dio tih reformi se trenutno provodi u okviru Plana za oporavak i otpornost, istakao je dr. Puljiz.
A ulazak u EU omogućio je lakše poslovanje privrednicima na evropskim tržištima. No, prilike treba znati iskoristiti i Hrvatska treba uložiti više napora u sektor izvoza. Deset godina članstva u EU donijelo je pozitivne rezultate. Ali i nakon decenije, naši susjedi moraju raditi, ispunjavati reforme i napredovati. Težak put očekuje Bosnu i Hercegovinu. Na putu ka EU, imamo podršku koja je itekako važna. No, ključ uspjeha leži u nama i našim političarima.
