Međunarodna osuda postavljanja biste negatoru genocida: Poricanje istine i udar na pravdu

Otpravnik poslova Ambasade Ukrajine u BiH Jaroslav Simonov izjavio je da s velikom zabrinutošću i dubokim razočaranjem prate vijest o otkrivanju spomenika u Istočnom Sarajevu bivšem stalnom predstavniku Ruske Federacije pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vitaliju Čurkinu.

- Ovaj čin, koji se dešava samo nekoliko dana prije 11. jula – datuma kada cijeli civilizirani svijet obilježava godišnjicu genocida u Srebrenici – ne može se posmatrati odvojeno od njegove simbolike i poruke koju šalje žrtvama i preživjelima tog zločina, rekao je Simonov u pisanoj izjavi za Detektor.

Uoči 30. godišnjice genocida

Strašna provokacija iz RS: U Istočnom Sarajevu otkrivena bista negatoru genocida u Srebrenici

U Istočnom Sarajevu je danas otkrivena bista nekadašnjem ruskom diplomati Vitaliju Čurkinu, kako je objašnjeno na događaju, u znak zahvalnosti što je kao ruski predstavnik u UN-u uložio veto na britansku rezoluciju o Srebrenici 2015. godine. Deset zemalja glasalo je “za”, a četiri su bile uzdržane, među kojima i Kina, dok je Rusija jedina bila protiv.

Jaroslav Simonov podsjetio je u svojoj izjavi da je Čurkin iskoristio pravo veta kako bi spriječio usvajanje rezolucije kojom bi se genocid u Srebrenici zvanično priznao.

- Taj čin predstavljao je poricanje istine utvrđene od strane međunarodnih sudova, i udar na pravdu i pomirenje, dodao je Simonov.

Poručio je i da Ukrajina, koja i sama trenutno trpi posljedice agresije i svjedoči svakodnevnim pokušajima negacije ratnih zločina od strane Ruske Federacije, izražava duboku solidarnost sa žrtvama i porodicama srebreničkog genocida.

- Otkrivanje spomenika osobi koja je aktivno sudjelovala u negiranju ovog zločina predstavlja čin revizionizma, provokaciju i moralnu degradaciju vrijednosti mira, istine i pravde, dodao je Simonov.

U izjavi je pozvao sve političke aktere i institucije u Bosni i Hercegovini da se odupru praksama koje, kako je istakao, veličaju negiranje zločina, te da nastave njegovati kulturu sjećanja koja se temelji na činjenicama i poštovanju žrtava.

- Ukrajina će uvijek stajati uz istinu i međunarodno pravo, bez obzira na to gdje su zločini počinjeni i ko ih pokušava prikriti, dodao je Simonov.

Spomenik Čurkinu zamijenio je spomen-ploču koju su tom ruskom diplomati postavili predstavnici udruženja “Istočna alternativa” 2017. godine.

Događaju 8. jula prisustvovali su supruga Čurkina – Irina Evgenijevna Čurkina, predstavnici Ambasade Rusije i Vlade Republike Srpske, udruženja prijateljstva s Rusijom.

Bistu je u Rusiji izradio akademik Ruske akademije umjetnosti Ajdin Zejnalov.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić rekao je u svom govoru da je Čurkin spriječio da se srpskom narodu stavi etiketa “genocidnog naroda”.

- Zahvaljujući našim vječnim prijateljima, našoj braći Rusima, mi smo tada… zahvaljujući vetu koji je uložio gospodin Vitalij Čurkin prije deset godina tačno, spriječeno je da nas u svijetu predstave kao genocidne i da, na neki način, ovakav svijet kakav jeste, najvećim dijelom sa zapadne strane, uticajem nepravedan, da nosimo to breme genocidnog naroda, a sasvim je suprotno, rekao je Ćosić u obraćanju.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik nije prisustvovao otkrivanju biste, a na svom X nalogu napisao je da “pamti istinu, pamti čojstvo, pamti prijatelje”.

Edin Ikanović, istraživač Memorijalnog centra Srebrenica, ocijenio je za Detektor da negatori genocida ne samo da poriču i veličaju genocid već i da posljednjih godina veličaju i one koji su se na bilo koji način usprotivili protiv istine o Srebrenici i genocidu.

- Samim tim i oni akteri koji postavljaju bistu i koji veličaju djelo Vitalija Čurkina, ambasadora koji je svojim glasom zaustavio donošenje rezolucije u Ujedinjenim nacijama, vidimo da oni istrajavaju u svakom obliku negiranja genocida, zaključio je Ikanović.