Masovno trovanje olovom u Varešu: Kako spasiti ljude
Deponija jalovine u Pržićima/Robert Oroz/
Na prostoru vareške općine, tačnije u mjesnim zajednicama Pržići i Daštansko zabilježeno je trovanje stanovnika olovom. Od 44 uzeta uzorka krvi, kod svih je pronađena povećana koncentracija olova u krvi, a kod njih 17 su te koncentracije izuzetno visoke.
Ovu informaciju nam je saopćio predsjednik MZ Pržići Mario Mirčić. U izjavio za Oslobođenje je kazao kako su jedini koji su se do sada odazvali njihovom apelu za rješavanje ovog problema bili stručnjaci Instituta za zaštitu i sigurnost hrane iz Zenice (INZ).
- Nakon što je Institut dan ranije zaprimio službenu prijavu JU Dom zdravlja Vareš o utvrđenim povišenim koncentracijama olova u krvi dijela stanovništva navedenih mjesnih zajednica, dana 05. decembra 2025. godine izvršen je hitan epidemiološki izlazak na teren. Tom prilikom provedeno je epidemiološko izviđanje, analiza dostupne medicinske dokumentacije, te razgovori sa zdravstvenim radnicima Doma zdravlja Vareš. Dosadašnji nalazi ukazuju da se radi o hroničnoj, dugotrajnoj izloženosti olovu, bez registrovanih akutnih simptoma trovanja, rekli su nam iz INZ-a.
Dodaju kako su uradili i analizu vode za piće sa lokalnih izvorišta koja snabdijevaju navedena područja.
- Pri ovoj analizi nije utvrđeno prisustvo olova, što isključuje vodu kao izvor kontaminacije u trenutku uzorkovanja. S obzirom na navedeno, Institut je predložio sljedeće mjere i aktivnosti s ciljem zaštite zdravlja stanovništva i sprečavanja daljnje izloženosti teškim metalima: identifikacija izvora kontaminacije, kroz dodatne analize tla, kućne prašine, zraka i prehrambenih proizvoda iz lokalnog uzgoja, kao i ispitivanje potencijalnog uticaja rudarskih i transportnih aktivnosti; zdravstveni nadzor stanovništva, uključujući individualno savjetovanje, praćenje zdravstvenog stanja osoba sa povišenim vrijednostima olova u krvi, te upućivanje pacijenata sa najvišim koncentracijama u odgovarajuće zdravstvene ustanove višeg nivoa; edukativne i preventivne mjere, kroz informisanje stanovništva o rizicima hronične izloženosti olovu i mjerama lične i kućne higijene radi smanjenja unosa kontaminanata; mjere zaštite okoliša, uključujući preporuke za smanjenje prašenja, kontrolu rukovanja i transporta rudnog materijala, te eventualna ograničenja uzgoja hrane ukoliko se potvrdi kontaminacija tla, ističu u INZ-u.
Napominju da bi u provođenje navedenih mjera morale biti uključene lokalne zdravstvene ustanove i općinske službe, kantonalni zdravstveni i inspekcijski organi, nadležne okolišne i rudarske institucije na entitetskom nivou, kao i drugi relevantni organi u skladu sa njihovim zakonskim nadležnostima.
Dodaju i da će INZ, u okviru svojih nadležnosti, nastaviti sa stručnim praćenjem situacije i pružanjem stručne podrške nadležnim institucijama, s ciljem zaštite zdravlja stanovništva i sprječavanja daljnje izloženosti olovu.
