Marš slobode Tovarište – Sikira – Jelići: Sjećanje na herojski podvig jajačke brigade

Marš slobode “Tovarište - Sikira - Jelići”, koji organizuje Koordinacija boračkih udruženja proisteklih iz Armije R BiH 1992. - 1995. općine Jajce, 19. jula 2025. godine, predstavlja značajno događanje u spomen na herojski podvig 305/705. jajačke slavne brdske brigade.

Marš, koji prolazi kroz zahtjevne terene od Tovarišta preko planine Vranice do Eko parka Jelići, simbolizira otpornost i hrabrost boraca pod ekstremnim uslovima, prenosi Jajce Online.

8. juna 1992.

Bitka za Žuč bila je ključna za odbranu Sarajeva i BiH - Ovdje je agresor polomio zube

Program predviđa historijski čas, pauze za odmor, svečani doček, ali i obilazak šehidskih spomen-obilježja kako bi se evocirala sjećanja na žrtve koje su položile živote za domovinu.

Prijave za sve zainteresovane otvorene su do 12. jula, a ovaj marš je i prilika da se mlađim generacijama prenese priča o jednoj od ključnih epizoda odbrane Bosne i Hercegovine.

- Franjo Tuđman želio je teritorijalno podijeliti Bosnu i Hercegovinu između Hrvatske i Srbije. Namjeravao je Bošnjacima ostaviti manji dio teritorije u dolini rijeke Bosne u koju bi bili protjerani Bošnjaci s prostora Bosne i Hercegovine, a na koje bi se proširile Srbija i Hrvatska. Da bi to ostvario, u jesen 1991. formirao je HZ HB. U aprilu 1992. godine HV je formirala HVO kao vojsku HZ HB. Uz političku podršku i vojnu pomoć Hrvatske, HZ HB je iskoristila početak srpske agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu da preuzme dio njene teritorije i na njoj uspostavi svoju vlast. Od oktobra iste godine HVO je uz aktivnu pomoć HV počeo i vojnički osvajati bosanskohercegovačku teritoriju, piše autor kolumne, Amir Kliko iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.

Dodaje da početkom 1993. bitka za Gornji Vakuf prerasta u borbu za opstanak Bosne. U tom trenutku Jajačka brigada je bila tek u fazi formiranja, a njen 1. i 2. bataljon, gotovo bez naoružanja, zatekao se na terenu. Oko 350 pripadnika brigade dalo je veliki doprinos odbijanju prve ofanzive HVO-a, iako su bili slabo opremljeni. Nakon što su privremeno povukli snage, HVO je nastavio pokušaje osvajanja, ali bez rezultata.

Neuspjesi na bojištu zabrinuli su Tuđmana, koji je u oktobru 1993. održao sastanke s vojnim vrhom Hrvatske, naredivši im da po svaku cijenu zauzmu Gornji Vakuf i Bugojno. Usprkos snažnim napadima, hrvatske snage nisu uspjele.

Marš kroz planine pod ekstremnim uslovima

Privorska sela Gornjeg Vakufa bila su među najugroženijim područjima, odsječena i teško dostupna. Jedini prolaz do njih vodio je preko visokih planinskih obronaka Vranice. U novembru 1993. Komanda 3. korpusa naredila je Jajačkoj brigadi da 1. bataljon hitno krene u pomoć braniocima.

- Do Brestovskog su borci stigli u kamionima, ali put prema Kaćunima nije bio očišćen te su morali stati. Tih dana temperature su padale čak i do -23 °C i borci su već bili izmučeni. Put od Brestovskog preko Bilalovca do Kaćuna bio je zameten snijegom. Morali su nastaviti pješke. Ponijeli su i sav MTS. Do večeri su pregazili dubok snijeg i stigli u Kaćune, piše dr. Kliko.

Njihovo junaštvo i upornost odigrali su ključnu ulogu u slomu posljednje velike ofanzive HVO-a u tom dijelu Bosne.

Privor i konačni otpor

Formiranjem Taktičke grupe Privor objedinjene su sve jedinice pod jednom komandom. Tokom januara i februara 1994, HVO je pokrenuo snažne napade, ali su borci jajačke brigade, uz ogromne žrtve, uspjeli odbraniti područje. Samo prvog dana nove ofanzive poginulo je 11 pripadnika brigade, a do njenog sloma još petorica.

Zbog nepristupačnih terena i teških zimskih uvjeta, marš Jajčana preko Vranice ostao je zapisan kao jedan od najtežih vojnih poduhvata ARBiH. Njihova odlučnost i žrtva spriječili su planove podjele Bosne i Hercegovine, osiguravši opstanak zemlje u njenim granicama.

- Marš 1. bataljona 305. bbr 18-21. novembra 1993. nije jedini put da su Jajčani prelazili Vranicu u zimu 1993/1994. godine. Oni su istim pravcem odlazili iz Privora na odmor i vraćali se. Ponekad su išli preko Sebešića i Rostova. Svaki jajački borac koji se borio u Privoru od 21. novembra 1993. do kraja marta 1994. prelazio je nekoliko puta pješke preko tih planina, zaključio je dr. Amir Kliko.

Pravac kretanja marševske kolone od Tovarišta (Fojnica) do Jelića (Privor): Tovarište (tt 674) – Duga kosa (Donji hrid – Gornji hrid – Stajišća tt 1293 – Vrtača) – Poljana (tt 1665) – Sikira (tt 1435) – Sikirski potok – Sikirski slap (tt 1262) – Sastavci  (tt 1167) – Pomrkla luka (tt 1072) – tt 992 – Jelići.