Manji doprinosi će očuvati radna mjesta

Manji doprinosi će očuvati radna mjesta - Direktno sa Vildanom

Safudin Čengić: Vlada je spremna da napravi set mjera

Link kopiran u međuspremnik

Može li realni sektor podnijeti novi minimalac, pitali smo Safudina Čengića, predsjednika ESV-a FBiH, u novoj epizodi podcasta "Direktno sa Vildanom Selimbegović"

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Jedno od prvih obećanja aktuelnog federalnog premijera Nermina Nikšića bile su fiskalne reforme, set zakona koji se čeka punih deset godina, a onda je aktuelna Vlada nastupila kao Djeda Mraz i uoči Nove godine umjesto zakona donijela odluku kojom je odredila 1.000 maraka kao entitetski minimalac.

Prosta matematika kaže da minimalac poslodavce košta ukupno 1.773,52 marke. Može li to podnijeti realni sektor, pitali smo Safudina Čengića, predsjednika Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH i generalnog direktora Centrotransa, u novoj epizodi podcasta "Direktno sa Vildanom Selimbegović".

Razvoj društva

Minimalna plata ostaje 1.000 KM, zaključeno je nakon sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća, s tim da se Vlada obavezala da će napraviti odluku kojom će poslodavcima biti refundirana razlika poreza koji će plaćati na pomenuti iznos plate. Poslodavci su tražili da se oslobode i jednog dijela poreza na doprinose, odnosno da se oporezuje samo 700 KM. Jasno su iznijeli stav da oni smatraju da hiljadu maraka nije problem, ali da su problem doprinosi.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- Poslodavci smatraju da oporezivi dio do 1.000 maraka treba biti podijeljen u dva dijela. Jedan je dio 700-750 maraka koji je oporeziv i drugi dio 250-300 KM koji je neoporeziv. Predstavnici Vlade kažu da je to vrlo teško izvesti. Jedina mogućnost za to smanjenje doprinosa jeste da Parlament donese izmjenu jednog člana Zakona o doprinosima i time omogući da se u 2025. godini doprinosi plaćaju za 700 maraka, a za 300 da su oslobođeni. Vlada je spremna da napravi set mjera kojima će tu razliku koja se isplaćuje zbog povećanja drugih plata osloboditi poslodavce plaćanja doprinosa, govori Čengić i pojašnjava da je bila slična situacija prije skoro dvije godine, kada je data pomoć poslodavcima.

Ekonomsko-socijalno vijeće je organ koji je savjetodavnog karaktera i on ne može natjerati nikoga da donese nešto, ali ipak ako se sastane sedam ministara, sedam poslodavaca i sedam predsjednika raznih granskih sindikata i zauzme stav, onda se postavlja pitanje ko neće prihvatiti rješenje koje su predložili? Razumije li Vlada koliko je neophodno da se formira ambijent koji će potaknuti privredu u ovoj zemlji?

Interesantno je da je ova odluka poljuljala sve nas. Svi smo se bili uljuljkani u žabokrečinu, svima nam je kao dobro, a na kraju vidimo da nije

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- Godinama raspravljamo o nekim političkim pitanjima, o nekim svađama, o tome ko je šta rekao. Mislim da je došlo vrijeme da mi počnemo razmišljati od čega ljudi žive i nađemo način da ljudi ostanu u BiH. Suprotno, nećemo imati prilike da oni koji rade zarade dovoljno za one koji su u penziji, kaže Čengić, koji smatra da je Vlada, ipak, na jučerašnjoj sjednici pokazala razumijevanje i shvatila da bez jakih poslodavaca nema razvoja našeg društva.

Ističe da je sada bitno pokušati provesti rješenje po kojem će razliku u doprinosima između 700 i 1.000 maraka preuzeti Vlada.

- U tom slučaju ne bismo imali ni ukidanje radnih mjesta, ne bismo imali otpuštanje radnika, a s druge strane svi bismo mi pomalo doprinijeli da budu zadovoljni svi u BiH, poručuje Čengić.

Otkrio je i na koliko radnika ova odluka Vlade utiče.

- 95.000 ljudi ima platu do 700 KM. Od 700 do 800 maraka platu ima 35.000 ljudi. Od 800 do 900 KM njih otprilike 30.000. Znači, imamo pozamašan broj. Tako mi na koncu pričamo o 200.000 plata. Oko 170.000-180.000 plata je onih koje spadaju u ovu uredbu, otkriva Čengić.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Predložio je da minimalnu platu mogu dobiti samo radnici koji su zaposleni na najjednostavnijim poslovima, kao što su čistačica, portir...

- Ne mogu biti inženjeri i direktori na minimalnoj plati. Razgovarao sam sa ljudima koji kažu: Ja 15 godina radim, nikad veću platu nisam dobio od minimalca, a jesam u koverti dobio razliku i radim kao pravnik, kaže Čengić i dodaje da često te ljude pita zašto ne podnose prijavu.

Koliko je iko u stanju da podnese ovolike doprinose? Koja industrija danas može da podnese 80 posto doprinosa?

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Vlada mora pomoći realni sektor

Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Safudin Čengić gostovao je u podcastu “Direktno sa Vildanom Selimbegović”. Minimalna plata ostaje 1.000 KM, zaključeno je jučer nakon sjednice ESV-a, na kojoj su poslodavci zatražili da se kratkoročnim mjerama reguliše oslobađanje dijela poreza na doprinose, odnosno da se oporezuje samo 700 KM. Čengić je objasnio i zašto se ESV tek sad uključio.

- Postoje dva sindikata i oni ne mogu da se dogovore na koji način i ko će predstavljati sindikate u ESV-u. Konstituirali smo se prije 20-ak dana, na kraju smo mi predložili sindikatima, molim vas, izvolite, dogovorite se, delegirajte svoje članove i mi ćemo prihvatiti. Oni su se dogovorili da bude četiri iz jednog sindikata, četiri iz drugog sindikata, pa smo mogli zasjedati. Sljedeća sjednica je narednog ponedjeljka i imat će jednu tačku dnevnog rada: prijedlog mjera Vlade za rasterećenje privrede izazvano povećanjem minimalne plate. Problematični su doprinosi i porezi koji su daleko najveći u Evropi i zaista opterećuju svakog poslodavca, kaže Čengić.

Zagovornik je fiskalnih reformi, seta zakona koji su neophodni, ali ističe da je potrebno da konačno utvrdimo minimalnu satnicu.

- Uvijek je kod nas problematična zakonska regulativa. U Zakonu o radu ne stoji satnica, nego minimalna plata. I sada, kad želite da definirate kroz uredbu ili kroz odluku Vlade, ne možete reći satnica kada je nema u zakonu. Kada je bude, onaj koji je radio sedam dana, on će dobiti platu za šest ili sedam sati, tj. 49 sati puta minimalna satnica. Onaj koji je radio mjesec, dobit će po minimalnoj satnici pomnoženoj sa brojem sati koliko je radio. Dešavalo nam se da imate prijavljenog čovjeka na četiri sata, a plaćate mu doprinose za osam sati, jer to Porezna uprava smatra da je tako definirano, da je njegova minimalna plaća, ne morate mu je isplatiti, ali morate platiti doprinose, ističe Čengić.

- Mi smo napravili isti dan kalkulaciju u Centrotransu. Zapošljavamo 620-630 radnika, to su enormna povećanja. Skoro kompletnu dobit da damo u platu, ne možemo pokriti platu koja će nam biti za 2025. godinu. Zato očekujemo od Vlade da zaista izađe sa konkretnijim mjerama, ističe Čengić.

Vlada je obavijestila javnost da će početkom februara određene zakone dati u proceduru.

- Najbolje bi bilo da se četiri zakona u paketu usvoje, a to su zakoni o doprinosima, dohotku, minimalnoj plati i fiskalizaciji. Ne vidim razlog zašto se bježi od toga. Moje mišljenje je da je tu velika bojazan od toga da će se smanjiti punjenje budžeta, odnosno fondova - penzionog, invalidskog i zdravstveno-socijalnog. To je po meni ključni problem, rekao je Čengić i podsjetio da o sivoj ekonomiji niko ne priča, ali ni to nije jedini problem.

Ispričao je i kako je prisustvovao sastanku međudržavne vanjskopolitičke komisije, gdje su bili prisutni i predstavnici Srbije, koji su rekli da je razmjena iz Srbije prema Bosni i Hercegovini milijardu i stotinu miliona KM, a naši podaci su 900 miliona. Čengić pita gdje je 200 miliona? Još jedan od problema koje je naveo je neuplaćivanje doprinosa i poreza.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- To je ogroman dio sredstava koji može ući u fondove, ali to niko ne računa. Svi govore o onom šta se može izgubiti, a ne o tome šta se može dobiti. Prema tome, morat će ući u to htjeli, ne htjeli, govori Čengić.

Lov u mutnom

Usporedio je i bruto minimalne plate u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Kako je moguće da poslodavac uplaćuje skoro isti iznos, a radnik u Hrvatskoj ima mnogo veću platu.

- U Hrvatskoj je 970 eura bruto minimalna plata. Kod nas je oko 870 eura. Razlika između nas i njih je u 100 eura, ali njihov radnik dobije 300 maraka više nego naš, zato što su doprinosi i porezi kod njih 49 posto, a kod nas 72-73 posto, pojašnjava Čengić.

Možete imati nekoga sa 800 radnika, da posluje na granici rentabiliteta, pa da ga svako povećanje plata i doprinosa dovede u još težu poziciju

Ovo nije novi problem. Kaže da je od 1995. isti priča. Bio je predsjednik Udruženja poslodavaca 2010. i tada se pričalo o visokim porezima, doprinosima.

Prošlo je tek petnaest dana januara i otkako je odluka o minimalcu donesena, 1.500 artikala je poskupjelo u FBiH. Lančana poskupljenja su krenula s 1. januarom. Vlada tu ne može ništa uraditi?

- Očito neki love u mutnom. Ne možemo tako. Pojedinci sebi daju za pravo da će oni povećati cijene. Trebam i ja odmah povećati cijene prevoza. Ima tamo neki hodogram aktivnosti koje treba uraditi, izračunati sve. A opet se nadam da će Vlada donijeti mjere kojima će se omogućiti da radnik dobije što više, a da poslodavac bude u poziciji da može nastaviti svoje bitisanje. Eto prilike da zajedno, svih 98 delegata, glasa za izmjenu zakona, stave na papir sve i omoguće poslodavcima da nastave dalje. Ko god tada kaže da nije spreman, onda on laže sve, zaključio je Čengić.