MAGA kačket ne pomaže: SAD su ostale oponent Dodiku, predstavljeni zakon pojačava sankcije

Predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik već godinama ulaže ogromna sredstva za lobiranje u Sjedinjenim Državama. Prema informacijama kojima raspolažu mediji, aktivno je najmanje sedam ugovora rukovodstva RS-a za lobiranje po SAD-u. Ugovor s lobističkom kućom Stokes Strategies LLC potpisan je u aprilu, a mjesečna “pretplata” iznosi 65.000 dolara. U martu je potpisan ugovor i sa Rodom Blagojevichem, direktorom firme RRB Strategies LLC, bivšim političarem osuđenim za korupciju. Blagojevich je nedavno boravio u našoj zemlji, družeći se sa rukovodstvom RS-a i obilazeći sela svojih predaka. Dodik se redovno hvali podrškom koju mu pruža Blagojevich, izostavljajući da je riječ o onoj plaćenoj. Pored lobiranja, na ukupnu Dodikovu medijsku promociju ove godine potrošit će se više od 900.000 KM. Plaćaju, naravno, građani.
(Ne)uspjeh lobiranja
A o uspjehu Dodikovih lobiranja po Sjedinjenim Državama dovoljno govori činjenica da je kompletno rukovodstvo RS-a na američkoj crnoj listi. A na listi će ostati sigurno još neko vrijeme. U međuvremenu, kongresmenka Ann Wagner (R-MO), u saradnji sa kongresmenima Mikeom Turnerom (R-OH), Wesleyem Bellom (D-MO) i Jakeom Auchinclossom (D-MA), predstavila je Zakon o poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma putem sankcija.
- Osuđujemo flagrantno nepoštivanje zakona od predsjednika RS-a Dodika i ključno je da zaustavimo njegove destabilizirajuće akcije u regiji koje pogoršavaju stanje iz sedmice u sedmicu, rekla je kongresmenka Wagner.
Naglasila je da Zakon omogućava sankcionisanje kriminalaca poput Dodika i njemu sličnih. Kongresmen Turner je podvukao da će Sjedinjene Države nastaviti da stoje uz narod BiH kako bi zaštitile suverenitet, podržale demokratske institucije i osigurale da se teško stečeni mir u Daytonu nikad ne poništi. Kongresmen Bell istakao je da se mir ne može održati sam od sebe.
- Ne možemo si priuštiti da gledamo na drugu stranu, dok korupcija i podjele prijete teško stečenom miru, poručio je Bell.
Kongresmen Auchincloss naglasio je da je podrška Dejtonskom sporazumu snažna i dvostranačka u Kongresu.
- Loši akteri poput predsjednika RS-a ne smiju kidati institucionalne tetive mirne i prosperitetne BiH, rekao je Auchincloss, te istakao da Sjedinjene Države ne smiju odustati od rada na Balkanu, inače će Rusija popuniti prazninu.
A predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump produžio je Odluku o vanrednom stanju za Sjevernu Koreju i Zapadni Balkan na još godinu. Dodikov crveni kačket i proslava Trumpove pobjede nisu mu mnogo pomogli.
“Postupci osoba koje ugrožavaju mir i međunarodne napore za stabilizaciju na Zapadnom Balkanu... i dalje predstavljaju neobičnu i izvanrednu prijetnju nacionalnoj sigurnosti i vanjskoj politici Sjedinjenih Država”, navedeno je u Odluci.
Dr. Jessie Barton Hronešová, predavačica u Školi za slavenske i istočnoevropske studije UCL-a, kaže da predstavljeni zakon nije u potpunosti nov, te da se na njemu radi već nekoliko godina.
- On se nadovezuje na izvršne naredbe i okvire sankcija kodificirajući ih u zakon, potencijalno im dajući veću trajnost i pravnu snagu. U tom smislu, on pojačava sankcije koje je već nametnulo američko Ministarstvo finansija, posebno one usmjerene na pojedince koji potkopavaju Dejtonski sporazum, ističe naša sagovornica.
Međutim, smatra da budućnost zakona ostaje neizvjesna.
- BiH trenutno nije glavni fokus američke vanjske politike, što može objasniti odsustvo hitnosti u Senatu. Iako je Predstavnički dom usvojio zakon uz snažnu dvostranačku podršku, on ostaje zaustavljen u Odboru za vanjske odnose Senata, bez jasnog vremenskog okvira za daljnje djelovanje. Iako predsjednik Trump nije ukinuo sankcije Dodiku tokom prethodnog mandata, a nema ni znakova tokom ovog, neizvjesno je kako bi Trumpova administracija pristupila ovom pitanju - posebno s obzirom na složene poslovne interese u regiji koja okružuje porodicu Trump, smatra dr. Barton Hronešová.
Govoreći o lobiranjima, smatra da Dodik do sada nije bio baš uspješan.
- Dodikovo lobiranje je ciljalo na određene elitne moćnike u Washingtonu, često se pozivajući na stranačke ili strateške interese. Međutim, čini se da je ova legislativa vođena drugačijom koalicijom: donositeljima zakona koji su više odgovorni prema dijaspori, kao i onima koji su zabrinuti za širu regionalnu stabilnost i poštovanje međunarodnih sporazuma poput Dejtonskog, poručuje dr. Barton Hronešová.
Dr. Adnan Huskić sa SSST-a ističe da je bilo dosta lobiranja naših ljudi prema republikanskim kongresmenima i da, iako se na prvi pogled činilo da to ne može imati pretjerani efekat, sada je vidljivo da efekti ipak postoje - posebno zato što BiH nije jedan od prioriteta djelovanja Bijele kuće.
Šira podrška
- Upravo zbog toga je djelovanje prema Kongresu i prema onim kongresmenima koji su prijateljski nastrojeni vrlo nužno i bitno. Naravno, treba sačekati da se vidi kakva je sudbina ovog zakona. Ne sumnjam da je ovo jedan od onih zakona koji mogu dobiti i širu podršku u oba doma, ne bi trebalo da bude jedan od onih problematičnih, ali bit će interesantno da se vidi kakav je odnos snaga vezano za i BiH i interese BiH, kaže dr. Huskić.
Druga stvar je, naglašava, primjena zakona.
- Bez obzira na to što imate zakon na mjestu, ekstenziju mehanizma sankcija, pitanje je da li će i na koji način to biti iskorišteno. To je već pitanje za Bijelu kuću, posebno ako uzmemo u obzir neke posljednje izjave. Bio bih ipak oprezan u procjenama šta bi mogli biti realni efekti, zaključuje dr. Huskić.