Mađarska i dalje glavobolja za EU: Dodik je preostala slamka spasa za Orbána
Premijer Mađarske Viktor Orbán i njegovi saveznici i dalje zadaju glavobolju Evropskoj uniji i njenim članicama. Dok se Unija pokušava snaći u trenutnim geopolitičkim tektonskim promjenama, posebno u vezi sa ruskom agresijom na Ukrajinu, Orbánov antiliberalizam ne jenjava. Upozorio je i da Ukrajina neće postati članicom EU bez mađarske podrške. Redovno hvali poteze novog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa, a na društvenoj mreži X objavio je fotografiju sa (ekstremno) desno orijentiranom Marine le Pen, naglasivši da je bilo zadovoljstvo sastati se sa budućom predsjednicom Francuske. Čvrsto podržava srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, a ne nedostaje ni potenciranje otvorenog prijateljstva sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.
Koraci unazad
Dr. Soeren Keil, viši saradnik za nastavu i istraživanje na Univerzitetu Passau u Njemačkoj, kaže da je Mađarska i dalje veoma euroskeptična, ali i izolovana zemlja u EU.
- Iako je Slovačka s vremena na vrijeme pokazivala simpatije prema poziciji Mađarske, na primjer o Ukrajini, nije tražila konfrontaciju s drugim državama članicama kao Orbán. Vrijedi spomenuti i to da je EU suspendovala finansiranje Mađarske u nekoliko oblasti, te njeno učešće u određenim projektima EU, uključujući istraživačke projekte EU za neke mađarske univerzitete. Riječ je o nekoliko milijardi eura koje je EU do sada uskratila Mađarskoj, kaže dr. Keil.
U međuvremenu, Volt Europe, grupa koja u Evropskom parlamentu ima pet zastupnika, predložila je akcioni plan koji se sastoji od devet tačaka. Prvi i osnovni cilj je, zapravo, onemogućiti Orbánu korištenja pravo veta. Ostale tačke fokusirane su na davanje ovlasti visokoj predstavnici EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaji Kallas za odbranu Evrope, Ukrajinu, evropsku vojsku. Europarlamentarci Volt Europe su objasnili da su inicijativu pokrenuli prvenstveno jer je Mađarska blokirala zajedničke odluke EU, posebno u vezi sa pomoći Ukrajini i sankcijama Rusiji, te zbog kršenja vladavine prava i demokratskih standarda u Mađarskoj. A to nije prvi put da se pokušava ograničiti mađarska politička moć unutar EU. Inicijativa Volt Europe zasniva se na aktiviranju člana 7. Ugovora o EU, koji omogućuje suspenziju određenih prava članica koje krše temeljne vrijednosti Unije. Ovaj član Ugovora je primijenjen upravo na Mađarskoj i to 2018. Inicijativa bi, teoretski, mogla dovesti do aktiviranja druge i treće faze člana 7.
- Iako je EU bila veoma dobra i inventivna u ophođenju sa teškim članicama (Velika Britanija ili Danska), sa Mađarskom se ovo pokazalo kao veoma izazovno. Svi prepoznaju da je potrebna šira ustavna reforma, kao što je također predložio Volt Europe. Ovo pitanje bi se moglo ponovo naći na dnevnom redu s novom njemačkom vladom, objašnjava dr. Keil.
Kaže da se Mađarskoj ne može tako lako oduzeti pravo glasa. Mišljenja je da o aktivaciji suspenzije veta niko ozbiljno i ne razmišlja.
- Kada je korištena u prošlosti, imala je negativan efekat. U ovom trenutku EU kupuje mađarski pristanak na mnoga pitanja oslobađanjem dijela novca koji zadržava od Mađarske, a sve kako bi dobila Orbánovo odobrenje za ključne odluke, posebno u vezi s Ukrajinom. Da biste suspendovali glasačko pravo člana, potrebna je jasna povreda ugovora i jednoglasnost- a Robert Fico i Slovačka mogli bi to blokirati, kaže dr. Keil.
Mađarsko koketiranje sa Rusijom i mirom u Evropi, ističe, kažnjeno je kroz suspenziju regionalnih, poljoprivrednih i drugih fondova EU za Mađarsku.
- Prema onome što čujem od mađarskih kolega, suspenzije, kao i nedostatak sredstava EU u Mađarskoj mogu se osjetiti. Iako Orbán može kontrolisati politički sistem, medije i civilno društvo, on također mora osigurati ekonomski rast i dobrobit građana. Borio se s tim, a podrška Fideszu je opala. Pojavljuju se moćne opozicione figure kao što je gradonačelnik Budimpešte. Položaj Mađarske i Orbánova dominacija nisu tako stabilni kako izgledaju, smatra dr. Keil.
Naglašava da Orbán podržava Dodika, jer vjeruje u antiliberalnu politiku, ali i zato što to vidi kao još jedan od načina konfrontacije sa ostatkom EU.
- Nije ga baš briga ni za RS ni za Bosnu. Ali, unutar EU mu ponestaje saveznika nakon promjene vlada u Češkoj i, što je još važnije, Poljskoj. Drži se za slamku koja je ostala, a jedna jeste upravo Dodik. Da sam na mjestu Dodika, ne bih se kladio na Orbánovu ili Putinovu podršku, gledao bih prije u pravcu Vučića i Srbije, poručuje naš sagovornik.
Prof. Eric Gordy sa University College London objašnjava da je Volt Europe relativno nov i mali pokret, koji još nije priznat kao evropska stranka iako mu podrška raste.
- To znači da inicijative poput plana za ograničavanje političke uloge Mađarske mogu imati simboličku važnost i privući pozornost, ali vjerovatno neće biti usvojene, ističe prof. Gordy.
Teoretski su moguće određene promjene unutar EU, ali se sigurno neće dogoditi uskoro.
- Već nekoliko godina dovodi se u pitanje istaknuta uloga desničarskih stranaka na vlasti koje nisu dijelile ciljeve i vrijednosti ostalih članica EU. Unija je većim dijelom rado prihvatila raznolikost stajališta, ali ruska agresija na Ukrajinu i spremnost mađarske i slovačke vlade da je podrže učinili su brigu za sigurnost i potrebu za ujedinjenom evropskom vanjskom politikom istaknutijom, objašnjava prof. Gordy.
Kuda plovi mađarski brod dok je za kormilom Viktor Orbán?/Tibor Illyes/EPA-EFE
Kaže da su i nedavne političke promjene u Sjedinjenim Državama i svrstavanje nove američke administracije protiv Evrope i uz Putina izazvale dodatni šok koji ukazuje na to da Evropa treba tretirati sigurnost i vanjsku politiku mnogo ozbiljnije. Naglašava i da su Kosovo i BiH mjesta na kojima će snaga evropske politike biti na najvećoj kušnji u regiji.
Neuspjela provokacija
- U odnosu na BiH, Dodik će biti test koliko se Rusija osjeća slobodnom – uvijek je spreman na provokaciju, ali općenito se povlači kada se iz Srbije ili Rusije pojave signali koji ukazuju na to da neće dobiti podršku. Što se tiče dva ključna faktora u regiji koja su za Dodika najvažnija, oba ukazuju na njegov najnoviji provokacijski neuspjeh: nema podršku javnosti i neće dobiti podršku Srbije. Moguće je da je Hrvatska ograničila HDZBiH, ističe prof. Gordy.
Ističe i da EU nikada nije odstranila državu iz članstva.
- Ipak, to je ono što bi EU morala učiniti kako bi se Mađarska suočila s posljedicama zbog usvajanja proruskog stava. Troškovi tog procesa bili bi iznimno visoki, pa se to vjerovatno jedino može dogoditi ako EU izračuna da je trošak neuklanjanja članice veći, zaključuje prof. Gordy.
