Lov u mutnom do usvajanja zakona: Kako je zgrada uknjižena kad je na snazi zabrana?!
Kako Bosna i Hercegovina još nije ispunila svoju obavezu i donijela Zakon o državnoj imovini koja će služiti institucijama vlasti države, entiteta, kantona i lokalne samouprave, ostavlja se prostor entitetima da sami uređuju određena pitanja.
Upitan način
Da prije nekoliko dana obilna kiša nije izazvala prokišnjavanje plafona iznad sale u zgradi federalnog Parlamenta gdje se održavaju sjednice, javnost vjerovatno još dugo ne bi saznala da je Grad Sarajevo pokušao na pravno upitan način uknjižiti kod nadležnog suda tu zgradu i pripadajuće zemljište, a suprotno Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom kojeg je nametnuo visoki predstavnik u BiH.
Ismet Velić, bivši zamjenik državnog pravobranioca, kaže da je, dok je bio na toj funkciji, upoznat s onim što se dešava.
- Dok sam još bio u Pravobranilaštvu BiH, znam da je taj predmet formiran. Došli smo do informacije da se dogodila promjene upisa prava na toj zgradi, te da je upis izvršen u korist Grada Sarajeva, a prije toga nisu bili dostavljeni podaci Pravobranilaštvu pa smo mi zatražili tu dokumentaciju i odluke. Oni su dostavili rješenje iz kojeg je bilo vidljivo da je izvršena promjena i tada kad je dostavljeno to rješenje, Pravobranilaštvo je uložilo žalbu. Ta žalba je otišla u Kantonalni sud Sarajevo, gdje se i sada nalazi. Mislim da je to moglo biti otprilike prije dvije godine i predmet čeka na rješenje, odnosno na odluku Kantonalnog suda, pojašnjava Velić za Oslobođenje.
No, neizbježno pitanje bilo je kako je uopće moglo doći do toga budući da je na snazi Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom?
- To i jesu razlozi zbog čega je to osporeno. Jasno je da ima propusta ako se uzme u obzir da je na snazi spomenuti zakon, pa, između ostalog, ukoliko se vodi određeni postupak, da li je u pitanju država ili neko drugi, uvijek mora biti uključen u postupak i izjasniti se i na kraju mu mora biti data mogućnost da to ospori. Znači, ovdje je puno toga bilo preskočeno i tek naknadno se nešto saznaje, pa se po tom saznanju odreagovalo, ističe naš sagovornik.
Posebno iznenađeno onim što se dešavalo bilo je rukovodstvo Parlamenta koje navodi da je sve urađeno bez njihovog znanja.
Govoreći o pravnom statusu zgrade, Tomislav Martinović, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH, kaže da će o pokušajima blokade rada najvišeg zakonodavnog organa u FBiH upoznati i visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
- Javnost treba znati što se događa i ometa li netko tendenciozno rad Parlamenta FBiH, rekao je Martinović.
Na otimačinu državne imovine u FBiH godinama je ukazivao Irfan Čengić (SDP), još dok je bio federalni poslanik. U više navrata je ustvrdio kako je na stotine miliona maraka vrijedna imovina uknjižena na lokalne samouprave. A nakon što se imovina uknjiži na niže nivoe vlasti, kako kaže, daje se na prodaju. Jedan od brojnih slučajeva koje je spomenuo je i onaj o krađi šume u Grudama, čemu su se usprotivili vijećnici SDP-a, ali su uprkos tome nadglasani na sjednici Općinskog vijeća Grude koncem prošle godine. Uz to, čitavo brdo čija je površina veća od 330.000 kvadratnih metara, uknjiženo je na Općinu, a kasnije prodato.
Velić kaže da je bilo dosta sličnih slučajeva u brojnim dijelovima zemlje, a ponajviše u Hercegovini.
Prikupljanje dokumenata
- U slučajevima kad smo imali konkretne informacije pokretali smo postupke. Prvo smo se angažovali da se kompletira sve što je potrebno, da se sakupi dokumentacija i da se vidi o čemu se radi. Kad bi se konstatovalo da postoje oduke koje su problematične, one su osporene, rekao je Velić.
Za konkretan slučaj brda u Grudama koje je prodato, zatražili smo komentar u OHR-u. Rečeno nam je “da nadležne vlasti treba da propisno istraže svaku nezakonitu transakciju, odnosno nezakonito raspolaganje državnom imovinom”.
- Nadalje, Ustavni sud BiH je nadležan da preispita svaku potencijalno problematičnu odredbu ili zakon kojim se uređuje pitanje državne ili javne imovine, stav je OHR-a.
