Lokalne vlasti nezadovoljne: Stotine hektara čeka investitore, sve propada zbog jedne odluke
Stolac je zbog brige za državnu imovinu ukinuo građevinsku dozvolu Islamskoj zajednici/Stolac.city
Sve je spremno - investitori zainteresovani, planovi nacrtani, zemljište označeno. I onda: stop. Ko god se ozbiljnije uhvati razvoja lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini, vrlo brzo udari u isti zid - pitanje državne imovine.
Tema koja je dugo na stolu, ali niko ne ustaje da je konačno i riješi. Propali pokušaji, blokade, uzurpacije i beskrajna politička prepucavanja.
Sporan i kanal
I dok se godinama čeka na zakon, suštinski pomak ne postoji, državnu imovinu otima ko stigne, investitori odlaze, a projekti ostaju zaglavljeni u ladicama.
Zabrana raspolaganja državnom imovinom, koju je nametnuo visoki predstavnik, godinama sprečava lokalne vlasti da realizuju ključne razvojne projekte.
- Mi smo, u našim lokalnim zajednicama, prije nego je visoki predstavnik donio ovu odluku, imali naše regulacione planove na osnovu kojih smo ljudima davali određena prava, davali građevinske dozvole... I sad, nakon te odluke, kad ljudi hoće da to završe, da dobiju upotrebne dozvole i da ugruntaju tu svoju imovinu, ne mogu zbog te zabrane. Ljudi imaju osnova da tuže općinu da ih je dovela u zabludu, a što nije istina, rekao je Kenan Dautović, načelnik Općine Travnik za naš list.
Kenan Dautović: Imamo 200 hektara zemlje koja vapi za investicijama
A kako je Dautović i aktuelni predsjednik Saveza općina i gradova Federacije BiH, tražit će sastanak s visokim predstavnikom.
- Tražit ću da korigira barem dio odluke, možda da vrati stanje kakvo je i bilo. Imali smo ono što se zove gradsko građevinsko zemljište. A kad je u pitanju gradsko građevinsko zemljište, njegovi pravnici pomalo po terenu tumače da to nije obuhvaćeno zabranom. Međutim, suština je u gruntovnicama i u sudovima. U Srednjobosanskom kantonu ni gruntovnica, ni sud neće da prihvate neko fleksibilno tumačenje. Evo, recimo, imali smo ovdje Lidl projekat. Sporno je bilo 400 kvadratnih metara nekog zemljišta koje je ustvari kanal. Više od dvije godine je trajala ta saga i nismo im mogli dati to zato što spada u zabranu, kaže Dautović, pa skreće pažnju na činjenicu da je Travnik prošle godine usvojio prijedloge odluka o formiranju tri poslovne zone, od čega su dvije na poljoprivrednom zemljištu i državna su imovina.
- I mi sada imamo 200 hektara zemlje koja vapi za investicijama. Općinska administracija je uradila sve što je do nas. Sada ostaje onaj drugi dio koji se tiče imovinskopravnih odnosa i mi tu ne možemo više ništa uraditi. Evo i gradnja autoputeva je stala zbog problema zvanog državna imovina. Radi se o udaru na privredu, a da ne govorim o tome da mislim da se u entitetu Republika Srpska te odluke visokog predstavnika apsolutno ne poštuju. Nisam siguran da li se poštuju i u cijeloj Federaciji BiH. Određene lokalne zajednice zaista trpe ozbiljne probleme, upozorava Dautović.
Gradovi i općine vezanih su ruku. Izgubljene su godine, a sve češće i povjerenje ljudi koji žele nešto konkretno da grade i pokrenu. Sve je tu - i ideje i lokacije, čak spremnost da se radi, ali ključ za otključavanje napretka leži u političkom kompromisu koji ne dolazi.
Dok političari vode beskrajne bitke oko toga kome imovina “pripada”, lokalne zajednice trpe. Zakon ne postoji, a zabrana raspolaganja državnom imovinom i dalje je na snazi. To znači da općine ne mogu prodavati, izdavati, niti na bilo koji način koristiti zemljište koje se vodi kao državno. Pa makar ono bilo neobrađeno, prazno, zaraslo i makar postojao konkretan investitor koji je spreman da radi.
Pisali smo ranije u Oslobođenju i o zastoju u Novom Travniku. Tada je gradonačelnik Stjepan Dujo za naš list rekao da zabrana raspolaganja državnom imovinom ograničava napredak.
Stjepan Dujo: Imali smo šansu za stotinjak novih radnih mjesta
- Naša poslovna zona je veličine 50 hektara, a sada je na neki način onemogućena prodaja zemljišta. Imamo desetak investitora koji su podnijeli zahtjeve za kupovinu zemljišta na prostoru te naše zone, ali mi to ne možemo prodati. Sigurno bi to značilo više od stotinjak radnih mjesta, kaže Dujo.
Poništena dozvola
Prošle godine je Grad Stolac izdao Medžlisu Islamske zajednice Stolac građevinsku dozvolu za gradnju gradskog harema nakon jedanaest godina procedura. No, nedavno je Služba za graditeljstvo Grada Stoca donijela rješenje kojim proglašava ništavnim prethodno odobrenje za gradnju harema i vjerskog objekta u naselju Radimlja.
U obrazloženju jasno stoji: “Grad Stolac nije upisan kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja na navedenim parcelama.”
Time se poziva na Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, koji propisuje da lokalne vlasti ne mogu samoinicijativno ustupati ili prenamjenjivati zemljište koje pripada državi.
