Litijumska budućnost BiH - Enormno zagađenje, biljke se suše, mutiraju, životinje ugibaju, a čovjek...

Bosna i Hercegovina bogata je rudom litijuma na čak sedam potencijalnih lokacija. I dok se u Srbiji organizuju masovni protesti protiv otvaranja rudnika u dolini Jadra, pojedini političari u BiH vide priliku da putem rudnika ostvare lične interese, a stručnjaci ukazuju na štetnost bilo kakvog pokušaja kopanja.

Rudnici litijuma se otvaraju u nenaseljenim područjima, u pustinjama kakve imaju Čile, Južna Amerika, Australija...

Trovanje vode

- Nemate nigdje rudnike litijuma u naseljenim područjima, u područjima gdje su poljoprivredna zemljišta, gdje su rijeke, gdje su šume. Zašto? Zato što litijum nije kompatibilan sa živom materijom. Imate enormno zagađenje. Biljke se suše, mutiraju, životinje ugibaju, a gdje je tu čovjek? Imate odmah pojavu raka, imate brojna maligna oboljenja. Djeca se rađaju sa urođenim manama, stalno problemi, pojašnjava profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu Dalibor Ballian.

Podsjeća na Lopare, jednu od lokacija u BiH, gdje su takođe protestovali građani protiv rudarenja.

- Svjedoci smo da bi se u Loparama otvorio rudnik, radila bi se ekstrakcija rude, znači napravili bi se pogoni, radili bi se određeni koncentrati, a pored Lopara su naši rudnici soli. Izgubili bismo rudnike soli, jednostavno bismo izgubili područja Semberije i Sprečkog polja, kaže profesor Ballian.

Priča počinje još 2000. godine, ali nikada nije intenzivirana kao prethodnih mjeseci. U Srbiji je planirano otvaranje rudnika litijuma u jadarskom kraju, nedaleko od Loznice. Istraživanjem je otkrivena nova ruda, koja je dobila službeni naziv jadarit, a koja sadrži veće količine litijuma. Rudnik je trebala otvoriti međunarodna kompanija Rio Tinto. Inače, neki od srbijanskih medija, a i po društvenim mrežama kruže informacije o tome da i sam predsjedik Srbije ima vlasnički udjel u off shore kompaniji Rio Tinto Nomesees i da je ta firma zadužena za projekat Jadar. Pored Aleksandra Vučića, udio imaju Ana Brnabić i Siniša Mali.

Zašto je litijum industrijski jako važan?

- Danas se litij koristi u razne svrhe, ali je njegova uloga dominantna u proizvodnji litijskih baterija. Prednosti tih baterija su višestruke. Imaju veoma malu težinu zbog odlika litija te su lako prenosive, a gustoća energije u njima je mnogo veća u odnosu na obične baterije. Treba napomenuti da litijska baterija nije podložna štetnim vanjskim efektima, te da ima veoma dug životni vijek, rekao nam je Senaid Salihović, profesor Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli.

Ekološki aktivisti, profesori s obje strane Drine digli su glas protiv kopanja litijuma.

- Na primjer, za projekat Rio Tinta su predviđene ogromne količine vode iz Drine ili da se koriste podzemna izvorišta, gdje također zajednički resurs trošite. Posljedica je manjak vode za druge potrebe, bilo da je u pitanju snabdijevanje stanovništva, bilo da je u pitanju živi svijet. Gdje se god rudario litijum, voda je bila ugrožena. Problem je i što se prilikom prerade pravi otpad, ogromne količine koje bi se trebale smještati u posebne bazene. U većini industrijskih zemalja se koriste razne plastične obloge velike čvrstoće i one bi trebale na najmanju mjeru da svedu curenje tog opasnog otpada na tlo i podzemne vode, govori nam predsjednik Udruženja Eko akcija Anes Podić.

Napominje kako bi se rudarenje u blizini Loznice i rijeke Drine neminovno odrazilo i na BiH.

- Drina je zajednička rijeka, zajednička voda je u pitanju, a stanovnici Semberije se žale da im se zadnjih deset, petnaest godina nivo vode u bunarima drastično snizio, kaže Podić.

Otvaranje bilo kojeg rudnika, ne samo litijuma, utiče na okolinu, odnosno u većoj ili manjoj mjeri uništava okoliš. Stručnjaci u svijetu govore kako velike kompanije poput Rio Tinta prilikom eksploatacije litijuma “pokupe kajmak, a iza njih ostaje mjesečeva površina”. One siromašne, poput nas, uglavnom pristaju na otvaranje ovakvih rudnika, kažu naši sagovornici.

Uzalud zaštita

Profesor Ballian kaže da i sada, na samo istražnom području u Srbiji imamo mutirane biljke.

- Ako te biljke mutiraju, a mi kažemo povećava se broj oboljelih od karcinom ovoga, onoga, to je sve zbog tih mutacija, upozorava profesor i dodaje da nije samo Jadar ugrožen, “ugroženo je sve do Crnog mora, do kojeg bi došle te toksične materije”.

Sa povećanjem rudničkih kapaciteta povećavao bi se broj ljudi koji bi počeli da umiru od tih izotopa, a koji bi se tu koristili. Rijeke bi bile zatrovane hemikalijama koje bi se ispuštale, kontrolisano ili nekontrolisano.

- Mi možemo napraviti super sistem za zaštitu, ali uvijek će biti nekontrolisanog ispuštanja. Na primjer, Beograd pije vodu iz rijeke Save, a Drinom i Savom do Beograda bi vrlo brzo stigle te hemikalije. Vrlo brzo bi bila ugrožena poljoprivredna proizvodnja u Mačvi, koja je jedna od žitnica Srbije. Podzemni tokovi voda bi se zagadili tako da bi područje npr. Mačve ostalo bez pitke vode. Sve zemlje Evrope imaju rudu, ali niti jedna nema rudnike litijuma. To bi trebao biti dovoljan znak, smatraju naši sagovornici.