"Linija razgraničenja" u RS-u: Sudski proces protiv Dodika motiv za novi zakon?
Redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske biće nastavljena sutra, a na dnevnom redu su, između ostalog, dva više nego zanimljiva dokumenta - Zakon o referendumu i Zakon o imunitetu. Nema nikakve sumnje da će upravo ova dva zakona biti nova “linija razgraničenja” između vlasti i opozicije u naredna dva dana.
Broj je nevažan
Sedam godina nakon što je Republika Srpska provela referendum o obilježavanju 9. januara kao Dana RS-a, čije je raspisivanje i rezultate poništio Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Vlada Srpske predlaže novi Zakon o referendumu. Novina u odnosu na sadašnji je u tome što će za uspješnost referenduma biti potrebna većina izašlih glasača, a ne većina upisanih glasača u birački spisak.
Prema važećem zakonu u Republici Srpskoj, referendum na nivou entiteta uspio bi ako bi na izbore izašlo više od 635.000 osoba. Referendumsko pitanje uspjelo bi ako bi za glasalo više od 317.000 ljudi. Ukoliko novi zakon bude usvojen, referendumsko pitanje će biti usvojeno ako je za glasao 51 od stotinu izašlih birača.
- O novom referendumu niko nije razgovarao, nisam o tome čuo nikakvu najavu, nisam čuo da ga neko spominje, a ja sam za referendum i građansku inicijativu o svim mogućim pitanjima, od lokalnih do najvažnijih državnih. O dopuni važećeg zakona dugo se razgovaralo. U nacrtu novog zakona predloženo je 20 članova više nego u dosadašnjem i njima se bolje definišu odgovornosti, istakao je šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Žunić.
Rezultati referenduma u Republici Srpskoj, podsjeća on, trenutno nisu obavezujući, jer konačnu odluku o bilo kakvom pitanju takve vrste na kraju mora usvojiti Narodna skupština kao najviše zakonodavno tijelo. Šef Kluba poslanika SDS-a u parlamentu Srpske Vukota Govedarica kazao je da će sačekati sjednicu da bi čuo obrazloženje zašto novi zakon o referendumu.
- Ne vidim da tu nešto treba mijenjati, jer je važeći zakon vrlo jasan. Šta to novi zakon može proizvesti više nego sadašnji. Čućemo šta zakonodavac ima da kaže o svemu tome. Zakonsko rješenje koje sada imamo je više nego dobro, istakao je Govedarica.
Druga novina u nacrtu novog zakona o referendumu u Republici Srpskoj, u odnosu na postojeći, jeste ta da će za provođenje referenduma biti nadležna entitetska izborna komisija. Govedarica smatra da bi entitetska izborna komisija trebala imati mandat za provođenje referenduma, te dodaje da je i državna Centralna izborna komisija pitanje referenduma prepustila entitetskoj izbornoj komisiji.
- Podsjećam na juni 2022. godine, kada je održan referendum o opozivu načelnika Mladena Đurevića (Višegrad, op. a) iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Tad je za smjenu glasala većina izašlih glasača. Entitetska izborna komisija je promijenila pravilnik i glasačke listiće koji su bili poništeni upisala kao glasove protiv opoziva, a Đurević je ostao načelnik, rekao je Govedarica.
Nacrt zakona o imunitetu Republike Srpske, sa druge strane, propisuje da najviši nosioci izvršne vlasti u Srpskoj nisu krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti i na taj način se štite kao i nosioci zakonodavne i sudske vlasti.
Zaštita od procesa
To znači da poslanici u parlamentu Srpske, članovi Vlade Republike Srpske, predsjednik i dva potpredsjednika, te delegati u Vijeću naroda RS-a neće biti, ukoliko bude usvojen ovaj zakon, krivično ili građanski odgovorni za glasanje za zakone, odluke ili potpisivanje ukaza, između ostalog.
Predsjednik Kluba poslanika PDP-a u NSRS-u Igor Crnadak kaže da se radi o potpuno nepotrebnom zakonu. U pitanju je, dodaje on, zakon kojim vlast, odnosno Ujedinjena Srpska u ime SNSD-a, pokušava da stvori novi, neprobojni bedem prema funkcionerima. Umjesto popravljanja položaja građana, popravlja se i unapređuje položaj funkcionera.
- Ne znam da li je sudski proces protiv Dodika motiv za novi zakon. Ne mogu reći šta su njihovi motivi u smislu pojedinačnih lica i da li se to radi zbog nekog političara, ali mislim da taj zakon ne treba uopšte da se usvoji. Čak i kada bi bio usvojen, ni meni nije najjasnije kako bi funkcionisao, na koji način bi, na primjer, mogao zaštititi nekoga od eventualnog sudskog procesa pred Sudom Bosne i Hercegovine, navodi Crnadak.
