Krešiću opet "nisu jasne" neke stvari, iz Ustavnog suda mu odgovorili - "Ovo je zadnji put.."

Ustavni sud Bosne i Hercegovine oglasio se ovim saopćenjem za javnost nakon što je član UO RTV FBiH, Zoran Krešić, sinoć poslao "novi set pitanja" predsjednici Ustavnog suda Seadi Palavrić.

Sve je počelo jučer kada je Krešić konstatovao da saopćenje Ustavnog suda, u kojem su upozorili na neistine koje izgovaraju pojedini bh. političari, nije objavljeno uz saglasnost svih sudija.

Brza reakcija

HDZ-ovom favoritu Krešiću zasmetalo saopćenje Ustavnog suda BiH, dobio je ekspresan odgovor

Palavrić mu je sinoć, između ostalog, odgovorila kako za objavljivanje saopćenja nije potrebna saglasnost svih sudija i da to uopšte nije praksa.

Međutim, Krešiću nije bilo jasno ni sinoćnje saopćenje, pa je opet uputio niz pitanja, na koje mu je danas opet odgovorila Palavrić.

U nastavku prenosimo saopćenje Ustavnog suda BiH: 

- Ovim saopćenjem predsjednica Ustavnog suda BiH posljednji put odgovara gospodinu Zoranu Krešiću, na njegove upite. Istovremeno moli Vijeće za štampu i online medije u BiH i druga relevantna tijela odgovorna za ponašanje novinara da zaštite i Ustavni sud BiH i predsjednicu Ustavnog suda BiH od pritisaka gospodina Krešića.

Naime, za one koji nisu u toku, podsjećamo da je predsjednica Ustavnog suda BiH 19. maja 2025. godine javnosti uputila saopćenje kojim je u suštini demantirala neistine o dvije odluke Ustavnog suda i to broj 3/17 i 23/14, koje se u posljednjih mjesec i po dana zloupotrebljavaju u političke svrhe.

Uslijedila je reakcija gospodina Krešića kroz niz pitanja. Poštujući pravo na pristup informacijama predsjednica Ustavnog suda jučer mu je odgovorila, a zbog ultimatuma postavljenog uz pitanja da gospodinu Krešiću odgovori trebaju najdalje do 14 sati 20. maja, Predsjednica je i pitanja i odgovore dostavila svim medijima s nadom da je priča time okončana.

Međutim, sinoć je gospodin Krešić uputio novi email u kojem je istakao:

„Poštovana predsjednice, gospođo Seada Palavrić,

Prije svega, zahvaljujem Vam na Vašem efikasnom odgovoru te na objavi istoga i transparentnom postupanju. Moram naglasiti da je to doista rijetkost kada je riječ o predsjednicima ostalih sudova, u pogledu efikasnosti i transparentnosti kakvu ste Vi pokazali.

S tim u vezi, molim Vas da mi odgovorite na sljedeće upite:

1. Po kojem osnovu ste, kao predsjednica Ustavnog suda BiH, sebi dali za pravo da putem javnog priopćenja tumačite ustavno-sudsku praksu i time zauzimate pravno shvaćanje u ime cijelog Suda, vezano za prijedlog HDZ-a BiH o izmjenama Izbornog zakona koji je u parlamentarnoj proceduri, bez prethodnog izjašnjavanja ostalih sudaca?
2. Kako opravdavate korištenje službenih komunikacijskih kanala Ustavnog suda za reagiranje koje sadrži pravno ocjenjivanje i političko diskreditiranje stavova koji proizlaze iz javno dostupnih odluka i obrazloženja samog Suda?
3. S obzirom na ulogu Ustavnog suda kao neutralnog i nezavisnog arbitra, smatrate li da je primjereno da predsjednica Suda putem priopćenja stvara dojam da Sud reagira na političke interpretacije, umjesto da to ostavi pravnim analizama i institucionalnim mehanizmima?
4. Jeste li, primjerice, ikada reagirali na tvrdnje hrvatskog člana Predsjedništva Željka Komšića i drugih političara koji su tvrdili da je Odluka U-23/14, predmet Ljubić, provedena, s obzirom na Izvješće Ustavnog suda BiH iz 2024. u kojem se navodi da Odluka Ljubić nije provedena? Imate li saznanja je li Odluka Ustavnog suda BiH u predmetu broj: U-23/14 provedena?
5. Koji su razlozi zbog kojih je Ustavni sud BiH utvrdio da nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda u Odluci U-3/17, uz posebnu zamolbu da odgovorite na koji način je Ustavni sud BiH u istoj odluci obrazložio prigovor bošnjačkih izaslanika u Domu naroda PS BiH da je predloženi Izborni zakon od strane izaslanika HDZ-a protivan odlukama Europskog suda za ljudska prava Sejdić–Finci?
6. Kako komentirate članak 39. sudske odluke U-3/17, osobito s obzirom na to da ste u toj Odluci imali izdvojeno mišljenje, a koji ističe da je prijedlog zakona koji je trenutačno u proceduri pred Parlamentom BiH identičan? Članak glasi: „Nadalje, Prijedlog Zakona zasniva se na istim principima iz Ustava BiH i Izbornog zakona kao i postojeća rješenja, prema kojima se za člana Predsjedništva BiH s teritorije Federacije BiH biraju jedan Bošnjak i jedan Hrvat. Ponuđeno rješenje na drugačiji način regulira samo proceduru njihovog izbora, a koja bi trebala da osigura, kako je u obrazloženju prijedloga navedeno, opći princip demokratije da jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike, odnosno da svaki konstitutivni narod sam bira svoje predstavnike u zakonodavnoj vlasti.“
7. Isprika zbog osobnog pitanja, ali svejedno: kako je moguće da i dalje obnašate ulogu suca Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine s obzirom na to da Ustav Bosne i Hercegovine vrlo jasno propisuje da sudac ne može obnašati tu dužnost nakon navršenih 70 godina života? Kršite li time Ustav BiH?

S obzirom na to da ste objavili moj jučerašnji zahtjev i Vaše odgovore, molim da to učinite i ovoga puta. Ukoliko to ne napravite, računajte da ću ja, makar, pitanja podijeliti sa svim medijima u Bosni i Hercegovini.

S poštovanjem,

Zoran Krešić/Večernji list

Predsjednica Ustavnog suda ovom prilikom, imajući u vidu odredbe člana 2. stav (4) Pravilnika o pristupu informacijama i ponovnoj upotrebi dokumenata Ustavnog suda BiH, prema kojima se odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju na zahtjeve za davanje mišljenja, objašnjenja ili uputa vezano uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obaveze, zahtjeve za izradu analize ili tumačenje nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije, samo kako gospodin Krešić ne bi ostao uskraćen za odgovore na pitanja koja je postavio i kako bi ovi pritisci na Ustavni sud BiH i predsjednicu Ustavnog suda prestali ili kažnjavanje predsjednice Ustavnog suda zbog saopćenja koje se očito nije dopalo gospodinu Krešiću, daje sljedeće odgovore:

1.   Tačno je da predsjednica Ustavnog suda nema ovlasti donositi pravna shvatanja u ime cijelog Suda izvan formalnog postupka odlučivanja propisanog Pravilima Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Međutim, predsjednica ima pravo – i institucionalnu dužnost – da, u okviru svojih ovlasti, komunicira s javnošću radi ukazivanja na već postojeće stavove Suda, isključivo na temelju važećih i javno dostupnih odluka. U tom smislu, ni u jednom trenutku u saopćenjima predsjednice nije zauzet novi pravni stav niti je prejudicirana bilo kakva buduća odluka. Naprotiv, svrha tih saopćenja bila je isključivo da se javnosti pojasni sadržaj prethodno donesenih odluka, u cilju očuvanja vladavine prava i pravilnog razumijevanja sudske prakse. Pritom je bilo nužno ukazati i na učestalo pogrešno tumačenje nadležnosti Ustavnog suda, posebno u vezi s razlikom između postupanja po članu IV/3.f) i članu VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, kao i na specifičnosti načina odlučivanja u okviru različitih postupaka. Takva pojašnjenja bila su neophodna kako bi se spriječile dalje pravne i institucionalne konfuzije.

2.   Službeni komunikacijski kanali Suda namijenjeni su objavljivanju odluka, saopćenja i informacija koje doprinose transparentnosti i pravilnom razumijevanju sudske prakse. Saopćenja o kojima je riječ nisu sadržavala bilo kakve političke ocjene niti su imala za cilj diskreditaciju bilo čijih stavova ili prijedloga izmjena zakona. Njihov jedini cilj bio je ukazivanje na postojeće stavove Suda, kako bi se spriječile proizvoljne ili selektivne interpretacije. Sve tvrdnje iz saopćenja potkrijepljene su citatima iz javno objavljenih odluka Suda i mogu se provjeriti na službenoj web stranici Ustavnog suda, zbog čega se saopćenje ne može razumjeti na način na koji se to implicira postavljenim pitanjem.

3. Ustavni sud ostaje u potpunosti neutralan i ne komentariše političke stavove. Međutim, kada se javne izjave – uključujući one političkog karaktera – izravno i pogrešno pozivaju na odluke Ustavnog suda, Sud ima odgovornost osigurati tačnu informaciju o sadržaju tih odluka. Takva pojašnjenja ne predstavljaju političko djelovanje niti se mogu i trebaju razumjeti kao „komentiranje političkih stavova“, već isključivo kao doprinos pravilnom razumijevanju i zaštiti autoriteta Suda i zaštiti vladavine prava.

4. Ustavni sud u okviru svojih institucionalnih mehanizama, uključujući godišnja i polugodišnja izvješća, redovno razmatra  status izvršenja odluka. U Izvještaju o izvršenju odluka Ustavnog suda BiH iz 2024. godine jasno je naznačeno da Odluka u predmetu U-23/14 nije provedena. Ova činjenica nije predmet mišljenja ili interpretacije, nego službene evidencije Suda. Ustavni sud BiH je prethodno, odgovarajući na novinarske upite, više puta na jednak način i sa jednakim ciljem doprinosa pravilnim razumijevanju stavova ovoga suda davao odgovor na pitanje provođenja odnosno izvršenja odluke Odluke broj U-23/14 (tzv. predmet Ljubić). Pri tome je jasno ukazano da se ovaj predmet još uvijek vodi kao neizvršen. Također je navedeno da su veoma složena pitanja obuhvaćena ovom odlukom. Stoga je Ustavni sud odlučio da će naknadno (imajući pri tome u vidu nepopunjenost Ustavnog suda i nadu da će Ustavni sud u razumnom periodu biti popunjen svim nedostajućim sudijama) detaljno razmotriti implikacije odluka koje je nametnuo visoki predstavnik za BiH (amandmani na Ustav Federacije BiH i Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, kao i implikacije Odluke Ustavnog suda broj U-27/22, u kojem je odlučivao o ustavnosti navedenih akata, na status izvršenja odluke u predmetu U-23/14 (presuda Ljubić). Međutim, kako nadležne entitetske vlasti nisu još uvijek popunile nedostajuće sudije, Ustavni sud je sa svojim pravnim ekspertima pristupio analizi implikacija odluka visokog predstavnika za BiH na izvršenje odluke Ustavnog suda broj U-23/14 o čemu će zauzeti stav.

5.   U Odluci o dopustivosti i meritumu broj U-3/17 od 6. jula 2017. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba) u tačkama 27. do 55. su navedeni razlozi zbog kojih je Ustavni sud zaključio da nisu osnovani navodi podnosilaca Izjave da je Prijedlog Zakona destruktivan po vitalni interes bošnjačkog naroda. Također, u odluci je sadržan odgovor na argumente da je prijedlog zakona protivan odlukama Europskog suda za ljudska prava Sejdić–Finci. Umjesto posebnog citiranja tih zaključaka upućujemo vas na te stavove. Pritom je važno naglasiti da se Sud nije bavio sadržajnom i suštinskom ocjenom ustavnosti zakonskog prijedloga prema članu VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, niti je to mogao, s obzirom na to da je odlučivao u okviru posebne nadležnosti iz člana IV/3.f) Ustava BiH. Tek u slučaju da zakon bude usvojen, Ustavni sud bi eventualno mogao razmatrati njegovu ustavnost po zahtjevu iz člana VI/3.a). Te dvije nadležnosti su po svojoj prirodi različite i ne smiju se poistovjećivati. Upravo ove okolnosti javnosti je bilo važno pojasniti jer su one dovele do netačnih interpretacija odluka Ustavnog suda.

6.   Netačna je tvrdnja da sam dala izdvojeno mišljenje u predmetu U-3/17, što se jasno vidi iz teksta odluke koji je javno dostupan. U vezi s pitanjem o tački 39. odluke U-3/17, važno je naglasiti da se navedeni dio odluke mora tumačiti u cjelini i u kontekstu konkretnog zahtjeva koji je bio predmet odlučivanja pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. Dakle, stavovi iz navedene tačke Odluke U-3/17 ne mogu se izolovano tumačiti jer oni predstavljaju obrazloženje ocjene suda koja je ograničena isključivo na pitanje vitalnog interesa bošnjačkog naroda, kako je zahtjevom i bilo postavljeno. Tek ukoliko bi prijedlog zakona bio usvojen, tada bi se njegova ustavnost mogla osporavati pred Sudom u redovnom postupku, i tada bi Ustavni sud primijenio drugačiji pravni okvir i kriterije odlučivanja. U tom kontekstu, stav iz tačke 39. – koji navodi da se prijedlog zasniva na istim principima kao i postojeća zakonska rješenja – ne znači da Sud a priori potvrđuje ili negira njegovu ustavnost ili usklađenost s međunarodnim standardima, uključujući presude Evropskog suda za ljudska prava, već samo ukazuje da se takvim prijedlogom ne dolazi do povrede vitalnog interesa bošnjačkog naroda kako je i zaključeno u tački 41. te odluke.

7.   Pitanje produženja mandata sudijama Ustavnog suda razmatrano je prilikom izmjene Pravila Ustavnog suda, a pri tome je zatraženo mišljenje Venecijanske komisije broj Mišljenje br. 1176/2024 od 18. marta 2024. godine koje je javno dostupno (https://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2024)002-bos). Pravila su usklađena s preporukama iz tog mišljenja navedenim u tačkama 22-27. mišljenja i na koje vas ovim putem upućujemo. Pri tome izdvajamo stav Venecijanske komisije iz tačke 25.„U tom kontekstu, Venecijanska komisija također smatra da Ustav propisuje da će sudije služiti do navršenih 70 godina života i očekuje da Sud nastavi sa radom tako što bi ove sudije odmah zamijenile nove sudije. U situaciji kao što je trenutna, gdje je u pitanju osnovno funkcioniranje krucijalnog ustavnog organa, može se postaviti pitanje koji je od ova dva principa važniji. Suviše restriktivno tumačenje odredbe „sudije (…) će služiti do navršenih 70 godina života“ bi dovelo do neobičnog zaključka da su tvorci Ustava dali prednost potpunoj paralizi ključnog ustavnog organa nad privremenim produženjem mandata legitimno imenovanih sudija. S obzirom da zakonodavni organi entiteta mogu u bilo kom trenutku prekinuti ovo produženje tako što će izabrati nove sudije, a što im je i ustavna obaveza, Venecijanska komisija smatra da doslovno tumačenje ne smije imati prednost nad sveobuhvatnim ustavnim principom funkcionalnog ustavnog suda, čime se štiti osnovno pravo na pristup sudu. „Odluka o dopuni Pravila objavljena je u „Službenom glasniku BiH” broj 41/24, te je objavljena i dostupna na web stranici Ustavnog sud u sekciji „Osnovni akti“/ „Pravila“, saopćeno je iz Ustavnog suda BiH.