Kratak put od privatnosti do korupcije: Imovina sudija i tužilaca razotkriva kriminal

Sudije i tužioci u Bosni i Hercegovini se godinama opiru objavi imovinskih kartona. Svaki put kada se učini da su spremni reći: “Ovo je moja imovina i nemam šta kriti”, nešto iskoči na put: u postupku, u pripremi, u dogovoru, na čekanju. Ako to ne upali, ima još izgovora: tehnički problemi, nedostatak kapaciteta, pozivanje na privatnost, forma, rok... i tako unedogled.

Tuđi novčanici

A zapravo, priča je vrlo prosta. Građani žele znati ko im sudi. Ne da bi zavirivali u tuđi novčanik, brojali tuđe kvadrate i automobile, nego da vide dijeli li se pravda iz zakona ili iz ličnog interesa. Imaju pravo znati s kakvom imovinom sudije i tužioci ulaze u pravosuđe i da li se ta imovina uvećavala u skladu sa njihovim primanjima? Ko dijeli pravdu, prvi polaže račune. Ako je sve stečeno pošteno i u skladu sa primanjima, čemu onda toliko oklijevanje?

Danas ističe rok

Svi su dužni prijaviti imovinu - Bogunić: Pravosuđe u BiH odolijeva političkim pritiscima

Jedno je sigurno, pravosudni funkcioneri koji očekuju da im se vjeruje ne mogu se ponašati kao da im imovina je državna tajna. Ili mogu?

Kada je u junu ove godine počeo s radom Odjel za provođenje postupka po izvještajima VSTV-a, započet je i proces prikupljanja imovinskih kartona za 2023. i 2024. godinu. Rok koji je tada određen je bio tri mjeseca.

Skoro tri mjeseca poslije, Sanin Bogunić, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, izražava nadu da će njegove kolege u pravosuđu ispoštovati rok.

- Neprijavljivanje imovine do tog roka predstavljalo bi disciplinski prekršaj, kazao je Bogunić, dodajući da pristiže i više od 100 izvještaja dnevno.

Do 3. septembra je manje od 500 sudija i tužilaca podnijelo imovinske kartone za 2023. i 2024. godinu.

- Prema posljednjim podacima, stiglo je više od 1.400 izvještaja. Imajući u vidu da izvještaji stižu i poštom, potrebno je sačekati nekoliko dana kako bismo imali informaciju o njihovom ukupnom broju. Popunjavanje i podnošenje izvještaja o imovini i interesima nosilaca pravosudne funkcije je zakonska obaveza koja podliježe disciplinskoj odgovornosti ukoliko nije ispoštovana, rekli su za Oslobođenje u VSTV-u.

Advokat Davor Martinović, član VSTV-a BiH, kaže da se objava imovinskih kartona prikazivala kao standard Evropske unije, te da je on napravio analizu prema kojoj se imovinski kartoni ne objavljuju u 17 država, dok u državama gdje se objavljuju postoje ograničenja.

Smatra da prijedlog koji je uputio sa kolegama iz Vijeća, koji nisu sudije i tužioci, treba prihvatiti. Martinović i njegove kolege ne žele da se njihovi imovinski kartoni javno objave.

Kako je za Detektor pojasnio Demirel Delić, šef kabineta predsjednika VSTV-a, udruženja sudija i tužilaca u BiH pokrenula su upravni spor pred Sudom BiH, tražeći ispitivanje zakonitosti postupanja pri prikupljanju i obradi imovinskih kartona.

U tom postupku od Suda BiH je zatraženo da prekine upravni spor i da se obrati Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u, koje se odnose na izvještaje o imovini i interesima.

- Najavljena je i mogućnost donošenja privremene mjere u smislu obustave primjene odredaba Zakona o VSTV-u BiH u vezi s prikupljanjem i obradom izvještaja o imovini, odnosno javne objave izvještaja, naveo je Delić.

Sanin Bogunić: Neprijavljivanje imovine je disciplinski prekršaj

Prema izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u usvojenim 2023, predviđa se provjera imovinskih kartona koje su sudije i tužioci dužni dostaviti. Oni moraju da navedu sve što posjeduju sami, ali i svi oni s kojima žive u zajedničkom domaćinstvu.

Ustavni sud BiH zatražio je od Parlamentarne skupštine BiH da se očituje o zahtjevu Suda BiH za ocjenom ustavnosti Zakona.

S obzirom na to da je Parlamentarna skupština BiH usvojila Zakon o VSTV-u, čije odredbe o izvještajima o imovini sada osporavaju sudije i tužioci, ne svi, Ustavni sud smatra Parlament stranom u postupku i od njega očekuje odgovor.

Tek kada Ustavni sud BiH dobije odgovore od svih strana u postupku, moći će krenuti u proces utvrđivanja ustavnosti Zakona o VSTV-u. Do konačne odluke vjerovatno neće biti ni objave izvještaja o imovini sudija i tužilaca kako je predviđeno zakonom.

Sudije i tužioci koji se protive dostavljanju i objavi imovinskih izvještaja smatraju da se time narušavaju njihova prava na privatnost i imovinu, jer se, kako navode, prikupljaju osjetljivi podaci koji se odnose i na članove njihovih domaćinstava.

- Obaveza dostavljanja podataka o imovini nositelja pravosudne funkcije u proteklom periodu nikada nije bila sporna, kao što nije sporna ni nakon stupanja na snagu izmjena Zakona. Sporan je bio zakonski okvir i način na koji se pribavljaju podaci o imovini, koji moraju biti uspostavljeni na načelima Evropske konvencije o ljudskim pravima i Ustava, zakona i podzakonskih akata, na čemu su strukovna udruženja isključivo i insistirala i u tom pravcu pokretala odgovarajuće postupke pred nadležnim organima, rekao je za naš list predsjednik Udruženja sudija Federacije BiH Elis Sultanić, koji smatra da javna objava imovinskih kartona neće, sama po sebi, dovesti do vraćanja i povećanja povjerenja građana u rad pravosuđa.

- Istina je da predstavlja korak ka transparentnosti načina sticanja imovine sudija i tužitelja. Većinu medijskog prostora čine vijesti i komentari uz iznošenje nečijeg (ne uvijek novinarskog) subjektivnog stava o tome da su određene odluke loše i nezakonite, pri čemu se ne uzimaju u obzir zakonitost i pravilnost provedenog postupka i same odluke, kao ni činjenica da zakone i propise po kojima pravosudne institucije postupaju, donose predstavnička tijela, a ne sudovi i tužiteljstva. Povjerenje građana u rad pravosudnih institucija povećalo bi se i iznošenjem informacija i vijesti o “dobrim”, a ne samo “lošim” odlukama, poručuje Sultanić.

Zašto dio sudija i tužilaca nastoje spriječiti objavu podataka o imovini?

- Možda se plaše detaljnih provjera i da će se otkriti imovina koja vjerovatno nije zakonito stečena. Ne svi, naravno, nego dio nosilaca pravosudnih funkcija. Znamo da pravosuđe kao ni ostali stubovi vlasti nije imuno na korupciju iako bi ono trebalo da bude stup borbe protiv korupcije. U tom smislu bi se vjerovatno, počevši od nosilaca pravosudnih funkcija i njihove imovine, stekle naznake o razmjerama korupcije koja vlada u pravosudnim strukturama. Samo se potpunim otkrivanjem imovinskih može otkloniti bar dio nepovjerenja koje javnost ima prema nosiocima pravosudnih funkcija, kaže za naš list Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH, napominjući da je prvo pravilo korupcije netransparentnost.

Sud javnosti

- Kada bi nosioci pravosudnih funkcija bili otvoreni, transparentni, poslali bi poruku da korupcije ili nema ili da je možda minimalna u pravosuđu. Budući da su nosioci pravosudnih funkcija također nosioci javnih funkcija, dakle, finansiraju se iz javnih budžeta, ugledni su u društvu, jasno je da moraju da polažu tom istom društvu račune. Nosioci pravosudnih funkcija, kao i javni funkcioneri, moraju da imaju veći stepen odgovornosti i transparentnosti nego što to imaju radnici u, recimo, privatnom sektoru, kaže Ožegović.