Košarac ima važnijeg posla: Goražde u problemu zbog Trumpovih odluka
Da li će biti ugrožen izvoz iz goraždanskih fabrika/Ilustracija/Anadolija
Nova američka administracija pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa najavila je, a onda i provela u djelo, rigorozne carine za uvoz, što znači skuplji uvoz u Sjedinjene Američke Države i za našu zemlju. Iako još uvijek ne postoje zvanične statistike, uvođenjem strožijih carina, koje su stupile na snagu početkom aprila, najviše će biti pogođena namjenska industrija, najrazvijenija grana industrije u Bosni i Hercegovini, koja ima višegodišnju saradnju s američkim kompanijama, odnosno američkim tržištem. Ugledni New York Times istražio je temu, s posebnim fokusom na grad Goražde, gdje je sjedište kompanije Ginex.
"Zaštićeni planinama i gustom šumom, proizvođači municije u Goraždu u istočnoj BiH preživjeli su balkanske ratove ranih 1990-ih, proizvodeći metke i granate koje su pomogle zemlji da se odbrani od Srbije. Tri decenije kasnije, suočavaju se s novom prijetnjom: nepredvidive carine koje je početkom aprila najavio američki predsjednik Donald Trump", piše New York Times u tekstu pod naslovom "Bosanski proizvođači municije strahuju od prekida životne linije", sugerišući na značaj ove grane industrije u bh. gradiću na istoku zemlje.
Apetit Sjedinjenih Američkih Država za oružjem dugo je pružao stabilno tržište za glavnu industriju Goražda — tvornice oružja izgrađene dok je BiH bila dio Jugoslavije prije njezina raspada 1991. godine. Sada su carine koje je najavio Trump za gotovo sve trgovinske partnere Sjedinjenih Država — uključujući malu BiH — odjeknule u Goraždu, piše američki list u svom printanom izdanju.
Ginex, lokalna kompanija koja proizvodi inicijalne kapsule koje se koriste u municiji, poznate kao kapisle, zaustavila je planove za širenje dok ne bude jasno kolika će carina biti na njezin izvoz u Ameriku. Hoće li to biti 35 posto, kako je prvobitno najavio Trump 2. aprila? Privremeno revidirana stopa od 10 posto najavljena sedam dana kasnije? Ili nešto treće?
Otkazana porudžbina
"To bi zaustavilo sav naš izvoz", rekao je Demir Imamović, marketinški menadžer Ginexa, referirajući se na početno povećanje carine. Čak i revidirana stopa od 10 posto — više nego dvostruko uvećanje prethodne stope — riskira odbijanje američkih kupaca, rekao je.
Kompanija je odgodila svoje planove za povećanje broja zaposlenih na oko 1100 sa sadašnjih 850 kako bi odgovorila na potražnju američkih proizvođača municije, rekao je.
Shooters World, kompanija iz Južne Karoline koja prodaje barut i kapisle američkim proizvođačima municije, izjavila je da je u oktobru uvezla 20 miliona kapisli iz Ginexa, ali je otkazala pošiljku planiranu za april upravo zbog carina, prenosi N1.
Gradonačelnik Goražda, Ernest Imamović, rekao je da se boji kako su Sjedinjene Države "napustile vjeru u slobodnu trgovinu i ekonomski razvoj kao put ka miru". Taj je pristup oblikovao američku politiku u ovom nestabilnom području još od 1995., kada je mirovni sporazum postignut u Daytonu, Ohio, okončao rat u BiH.
Također, otežavajuća situacija u Goraždu, rekao je, bilo je ukidanje projekata američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID), koju je obustavila Trumpova administracija. Projekt vrijedan dva miliona dolara namijenjen privlačenju investicija iz bh. dijaspore u Sjedinjenim Državama je otkazan. Drugi projekt USAID-a za podršku lokalnoj ekonomiji također je obustavljen.
Kao zemlja s populacijom od nešto više od tri miliona ljudi, BiH je u proteklih pet godina povećala izvoz u SAD za više od 280 posto. No, prema Ministarstvu trgovine, prošlogodišnja prodaja Americi činila je samo 1,8 posto ukupnog izvoza BiH, u poređenju sa 72 posto prema Evropskoj uniji. BiH još uvijek više uvozi iz SAD-a nego što izvozi, napominje se u tekstu.
Za Goražde, međutim, Sjedinjene Države, sa svojim apetitom za oružjem, postale su životna linija.
BiH je nekad proizvodila više od polovine municije koju je koristila bivša jugoslavenska vojska, velikim dijelom u državnim tvornicama u i oko Goražda. Raspadom Jugoslavije nestao je glavni kupac Goražda, podsjeća NYT.
Dvije najveće tvornice u gradu — državni Ginex i privatizirana Pobjeda Technology, koja se sada fokusira na proizvodnju municije za pištolje i sportsko oružje — okrenule su se američkom civilnom tržištu kako bi opstale i zadržale više od 2000 lokalnih zaposlenika.
"Više od 100 miliona Amerikanaca posjeduje oružje, a to znači da im treba puno municije", konstatuje Imamović iz Ginexa.
Posao, dodaje, je naglo porastao 2020. godine kada je pandemija Covida u SAD-u i povećane napetosti nakon ubistva Georgea Floyda izazvale porast kupovine oružja među Amerikancima.
"Došlo je do eksplozije potražnje za municijom malog kalibra 2020.", ističe. Ginex je, kako je rekao, više nego učetverostručio izvoz kompanijama u Južnoj Karolini, Teksasu i drugim južnim državama.
Jeftina municija
Trumpova izborna pobjeda u novembru, prisjeća se Imamović, izazvala je podvojene osjećaje. Rekao je da mu je bilo drago jer republikanske administracije obično ne podržavaju ograničenja u prodaji oružja. No bio je zabrinut zbog Trumpovog stalnog ponavljana naklonosti prema carinama.
Nadajući se najboljem, njegova je kompanija u januaru imala štand na sajmu lova i streljaštva u Las Vegasu. Te su se nade dijelom temeljile na izračunu da bi čak i ako Trump podigne carine, mnogi proizvođači municije u SAD-u i dalje morali uvoziti kapisle jer bi povećanje domaće proizvodnje bilo teško.
Za razliku od čahura metaka i njihovih vrhova, koje je relativno lako izraditi, proizvodnja kapisli uključuje opasan i visokokvalificiran rad.
Zatim je uslijedila Trumpova najava o 35-postotnim carinama na uvoz iz BiH, što je izazvalo razočaranje goraždanskih proizvođača streljiva - i njihovih kupaca.
Karen Gerard, glavna financijska direktorica Shooter Worlda, rekla je da bi imalo smisla uvesti visoke carine na uvoz jeftine gotove municije, koja je, kako je rekla, posljednjih godina preplavila američko tržište i prisilila mnoge male američke proizvođače metaka da se zatvore.
No, dodala je Gerard, prekogranične carine štete svima.
"Svakoj industriji u Americi treba nešto što se uvozi", rekla je, napominjući da Amerika proizvodi samo oko dva posto kapisli koje su domaćim kompanijama potrebne za proizvodnju municije. "Ako želite vratiti ljude na posao u Americi, ne možete samo uvoditi carine u grubim potezima", ističe.
Odgovor BiH na carine Trumpove administracije predvodi ministar trgovine Staša Košarac. New York Times Košarca opisuje kao srpskog nacionalistu iz Republike Srpske, "koji je imenovan je za upravljanje trgovinom za cijelu zemlju prema zamršenim aranžmanima o podjeli vlasti koje nalaže Dayton".
U intervjuu kojeg je dao u Sarajevu rekao je da je "vrlo sretan" što je Trump ponovo u Bijeloj kući i nije pokazao nikakav interes da pomogne bh. kompanijama za proizvodnju oružja i municije, uglavnom smještenim u gradovima poput Goražda, kod visokih carina.
“Naše ministarstvo ima važnijeg posla”, rekao je.
Naoružani tjelohranitelji
Izjavivši da Sjedinjene Države “imaju pravo štititi vlastite interese”, rekao je da ne vidi razlog za pritužbe na carine. Dodao je da mu je drago što je Bidenova administracija, koja je često osuđivala ekstremne stavove bh. političara iz reda srpskog naroda i sankcionirala njihovog lidera Milorada Dodika,predsjednika RS, "sada prošlost".
Košarac je rekao da još nije kontaktirao Washington kako bi zatražio izuzeće BiH od carina i da čeka da bh. troetničko vodstvo odobri prijedlog za ukidanje carina s obje strane, koji je, kako kaže, predložio Dodik.
“Ne mogu ništa dok se svi ne slože”, rekao je.
Bošnjački političari nemaju interes u blokiranju carina sa SAD-om, ali strahuju da bi Dodik mogao iskoristiti ovu temu da bi pridobio Trumpovu naklonost i pokušao ukinuti američke sankcije protiv sebe.
New York Times ističe kako bošnjački političari žele da Dodik bude uhapšen i zatvoren nakon što ga je državni sud osudio u februaru zbog ignorisanja odluka međunarodnog visokog predstavnika. Dodik je dobio jednogodišnju zatvorsku kaznu, no, uz zaštitu naoružanih tjelohranitelja, još uvijek se opire hapšenju.
Rizik da će trgovinski rat koštati radnih mjesta u Goraždu ostavio je gradonačelnika Imamovića u šoku. "Kako da običnim ljudima objasnim što se događa?’”, rekao je.
Ginexov marketinški menadžer rekao je da je i dalje zbunjen situacijom.
U očajničkoj potrazi za razumijevanjem kuda pušu carinski vjetrovi, Imamović je rekao da je počeo pratiti vijesti na CNN-u, Fox Newsu i drugim američkim mrežama. Iako je naviknut na podijeljenu etničku politiku BiH, rekao je da je šokiran otkrićem da su Sjedinjene Države jednako podijeljene kao i oni.
