Kontroverzni objekat "ide na doboš": Ko će biti novi blasnik Naftnog terminala Dretelj
Početna cijena je 15,6 miliona KM/Ilustracija
Ratni plijen Heceg-Bosne, Naftni terminal Dretelj se prodaje. Jedan od najkontroverznijih objekata u BiH bi uskoro trebao dobiti novog vlasnika.
Naftni terminal prodaje njegov sadašnji valsnik Hercegovačka banka d.d. Mostar, a početna cijena mu je, kako saznajemo, 15,6 miliona maraka. Terminal se prodaje u okviru stečajnog postupka koji je pokrenut nad ovom bankom u oktobru prošle godine.
Više detalja o samoj prodaji, odnosno na koji način će se prodavati Naftni terminal Dretelj, ko su potencijalni kupci, da li je među njima i Vlada FBiH i druga, namjeravali smo postaviti stečajnoj upravnici Hercegovačke banke Maji Sušac, ali ona nije odgovarala na naše pozive.
Istorijat same banke je prilično "mutan". Za nju se govorilo kako je bila "bankomat HDZ-a" odnosno da su firme bliske HDZ-u preko nje izvlačile ogroman novac. Djelovala je tako sve do aprila 2001. godine, kada tadašnji visoki predstavnik Wolfgang Petritsch uvodi privremenu upravu nad bankom, a na čelo privremene uprave dolazi Tobby Robison.
Banka nastavlja raditi pod privremenom upravom do jula 2012., kada joj Agencija za bankarstvo FBiH oduzima dozvolu za rad. Od tada banka radi samo na isplati duga povjeriocima. Do sada je banka isplatila oko 32 miliona maraka duga, a ostalo je još da isplati oko 55 miliona maraka. Stečajni postupak nad ovom bankom pokrenut je u oktobru prošle godine.
Što se tiče terminala u Dretelju izgradila ga je JNA. Ima kapacitet od 24 miliona litara, što je 10 posto potreba FBiH za naftom i naftnim derivatima. Kada ga je JNA napustila 1992. godine, zauzima ga tadašnja Hrvatska zajednica, a potom Hrvatska republika Herceg-Bosna.
Ovaj terminal na volšeban način prelazi u vlasništvo bivšeg generala HVO-a i kontroverznog biznismena Ljube Ćesića Rojsa. Naime, tadašnje Ministarstvo odbrane HRHB je terminal prodalo Ćesiću 1996. godine, na isti dan kada je formalno prestalo postojati.
Četiri godine kasnije terminal postaje vlasništvo Hercegovačke banke po osnovu naplate duga od Rojsa. Naime, Rojs je Hercegovačkoj banci dugovao 32 miliona KM i dio je platio u novcu, a dio u imovini, među kojom je bio i terminal.
Proteklih godina u više navrata se govorilo kako postoje zainteresovani kupci za ovaj terminal. U jednom trenutku se govorilo i kako Vlada FBiH, na čijem čelu je bio Fadil Novalić, namjerava otkupiti terminal. U javnosti se tada pojavila rasprava o tome zašto bi Vlada FBiH kupovala nešto što bi joj svakako trebalo pripasti.
Naime, terminal je, kako smo ranije rekli, izgradila JNA. Prema tome, on bi se trebao naći na listi objekata koji spadaju među neperspektivnu vojnu imovinu, odnosno status terminala bi trebao biti riješen u okviru pitanja državne imovine.
Upravo zbog toga se postavlja pitanje da li će u ovom slučaju možda reagovati i visoki predstavnik Christian Schmidt i eventualno onemogućiti ovu prodaju.
