Konjuh planinom sječe ko šta stigne: Uništavanje šume za krpljenje milionskih gubitaka
Tuzlanski kanton je jedini u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je šume, kao jedan od svojih najbitnijih resursa, dao u privatne ruke. To potvrđuje činjenica da je Javno preduzeće Šume TK-a iz Kladnja u 49-postotnom vlasništvu dioničara, dok država posjeduje 51 posto kapitala. Ovo je dovelo i do masovne, gotovo nekontrolisane sječe šume, čija debla uglavnom završavaju u izvozu, dok domaći drvoprerađivači, osim onih bliskih preduzeću Šume TK-a, jedva da dolaze do drvne mase.
(Ne)zaštićeni pejzaž
Iako je prije nekoliko godina osnovana Javna ustanova Zaštićeni pejzaž Konjuh, do zaštite ove planine nije došlo.
Iz građanskog pokreta Karton revolucija posljednjih nekoliko mjeseci apeluju na vlasti da riješe pitanje sječe Konjuha, a koliko je ovaj potez opravdan, govori i činjenica da je njihov projekat “Konjuh zove” podržao i USAID. U okviru rada ovaj građanski pokret bavi se i promocijom prirodnih ljepota BiH, a ono što su tokom pokušaja promocije Konjuha vidjeli daleko je od lijepog.
- Ono što smo odmah vidjeli jeste da Zaštićeni pejzaž Konjuh uopće nije zaštićen. On je podijeljen u tri zone, A, B i C i površine je oko 8.000 hektara. Najveću površinu obuhvata zona B sa oko 5.000 hektara i poražavajuće je to što se u praksi ova zaštićena zona uopće ne razlikuje od bilo koje druge šume, jer je u njoj dozvoljena svaka vrsta sječe. U zoni A je samo dozvoljena sanitarna sječa, kazala nam je Lejla Bašić, članica Karton revolucije.
Na maćehinski odnos prema šumama već godinama upozorava i kantonalni poslanik Rasim Dostović, zahvaljujući čijoj inicijativi je krajem prošle godine zaustavljena nekontrolisana sječa šume na Konjuhu, posebno u gornjem toku rijeke Krabanje, odakle se vodom snabdijevaju cijeli Banovići. Skupština TK-a je tada usvojila inicijativu, ali je nakon smjene tadašnje vlade sve stalo.
- Pitanje je kakvi su uopšte ekonomski efekti ovakve šumske sječe. Ekološki su već poznati. Zašto Šume TK-a godinama posluju negativno i otkud milionski dugovi? Kakve efekte ima država od tog odsječenog kubnog metra drva, ako ima ikakve, ili to sve izlazi kao sirovina? Mnogo je ovdje pitanja, ali niko ne odgovara na njih, rekao nam je Dostović.
Jedan od odgovora je, smatra Dostović, i činjenica da su Šume TK-a u privatnom vlasništvu 49 posto. On smatra da je hitno potrebno uraditi dokapitalizaciju.
- Mi smo jedini kanton koji je dozvolio privatizaciju šuma. Sav javni novac koji investiramo u to preduzeće dovodi nas u sukob sa Zakonom o privrednim društvima, jer mi sad novac unosimo u dioničko društvo, a nikada nismo prilagodili količinu kapitala. Mi bismo sa 4 ili 5 miliona KM dokapitalizacije ušli u 100 posto vlasništvo, zbrinuli 200 radnika koliko je višak i za čije plate nema novca, pa se namiče nekontrolisanom sječom, a imali bismo zdravo preduzeće, dodao je Dostović.
Važan je certifikat
Iz Karton revolucije, ali i iz ZP-a Konjuh poručuju da je rješenje proširenje zone A, kojom bi se obuhvatio veliki dio zone B.
- Smatramo da je to jedina opcija da se zaštiti šuma. Mi sad dajemo saglasnost samo na sanitarnu sječu, jer u vrijeme kad je pravljena šumsko-privredna osnova, ova ustanova nije ni postojala i nije ni konsultovana, kazala nam je v. d. direktorica ZP-a Konjuh Nehra Lugavić.
Iz Šuma TK-a su saopštili da nema govora o nekontrolisanoj sječi, te da se sve radi u skladu sa važećim zakonima, a pohvalili su se i FSC certifikatom (Forest Stewardship Council) o poštivanju polivalentne funkcije šume, odnosno njene ekološke, sociološke i ekonomske funkcije.
