Komšić oštro u UN-u: "Danas nam zabranjuju demokratiju, jučer su nam branili da se branimo"
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se na generalnoj debati 80. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku, govoreći o ratu u Ukrajini, genocidu u Gazi, agresiji na BiH i aktuelnom "embargu na demokratiju" u njegovoj zemlji.
Obraćanje Komšića pratilo je više svjetskih lidera i diplomata, a nosilo je snažne poruke o narušavanju međunarodnog prava, zloupotrebi sile, i dvostrukim standardima unutar UN-a. Komšić je oštro kritikovao ponašanje dijela međunarodne zajednice i ukazao na brojne presedane koji podrivaju mir, pravo i jednakost među državama.
Ukrajina kao ogledalo licemjerja
Komšić je istakao kako mir nema alternativu, ali i upozorio da je za neke sile oružani sukob postao alat za ostvarenje političkih i ekonomskih interesa. Govoreći o ratu u Ukrajini, naglasio je da se pokušava silom nametnuti rješenje u kojem napadnuta država odustaje od dijela svoje teritorije.
- Ako se oružana sila koristi da bi se druga strana prisilila da pristane na nametnuti dogovor, onda tu nema dobre volje, već ima samo prisile, poručio je.
Prema njegovim riječima, ovakvo ponašanje predstavlja opasan presedan koji ruši temelje međunarodnog prava i šalje poruku da je u 21. stoljeću sila ponovo postala zakon.
Genocid u Gazi i šutnja međunarodne zajednice
Komšić je posebno istakao situaciju u pojasu Gaze, upozorivši da nasilje koje se vrši nad Palestincima sadrži elemente genocida u skladu s Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.
- Ne postoji politički ili ekonomski interes koji može opravdati ovako visok stepen genocidnog nasilja, rekao je, optužujući dio svijeta za ignorisanje patnje palestinskog naroda.
O Bosni i Hercegovini: Od embarga na oružje do embarga na demokratiju
Govoreći o svojoj zemlji, Komšić je podsjetio da je BiH bila žrtva dvostruke agresije, a da su tadašnje mirovne snage UN-a ostale pasivne posmatrajući ratne zločine, etničko čišćenje i genocid, naročito u Srebrenici. Iako zahvalan na nekim aspektima mirovne misije, naglasio je da su međunarodni akteri u to vrijeme Bosni i Hercegovini uveli embargo na odbranu, čime su joj faktički onemogućili pravo na samoodbranu.
Danas, tvrdi, BiH je suočena s novim embargom – ovoga puta na demokratiju.
- Danas imamo embargo na demokratiju i demokratski razvoj. Manjina upravlja većinom zahvaljujući devijantnom političkom sistemu koji podržava dio međunarodne zajednice, rekao je Komšić, nazvavši taj sistem "etnokratijom".
Posebno je ukazao na slučaj Kovačević pred Evropskim sudom za ljudska prava, gdje je, kako tvrdi, jedna država donirala sredstva sudu i potom se pojavila kao zainteresirana strana u sporu, što je nazvao "klasičnom političkom korupcijom".
"Mogu li se presude međunarodnih sudova kupiti?"
Govoreći o presudama Evropskog suda za ljudska prava koje potvrđuju postojanje diskriminacije u BiH, Komšić je izrazio zabrinutost što se one ne sprovode, te da se vrši sistemsko lobiranje kako bi se poništile.
- Jučer nam nisu dali oružje da se branimo, danas nam ne daju demokratiju. To nije izraz jednakosti niti ravnopravnosti među državama, poručio je.
Pitanje svih pitanja: Imaju li mali pravo na demokratiju?
U završnici govora, Komšić je poručio da su i mir i ljudska prava obaveza svih članica UN-a, a ne privilegija većih i moćnijih.
- Ljudska prava nisu privilegija već trajna civilizacijska obaveza. Naša misija je da ostavimo svijet boljim nego što je sada, rekao je.
Pozvao je svjetske lidere da ne prave razliku među državama i da principijelno brane međunarodno pravo, mir i jednakost.
