Kome on prenosi znanje? - "Profesor" Karan pokušao poniziti BiH, pa se obrukao za sva vremena
Karan se propisno obrukao/Arhiva Oslobođenja
Siniša Karan, nekadašnji prvi čovjeka MUP-a Republike Srpske, govorio je o spornom referendumu u organizaciji SNSD-a a koji se odnosi na odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta i Suda BiH, a sve u kontekstu presude bivšem predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku.
- U demokratskim društvima referendum je svetinja. On je direktan, krajnji i neupitni izraz suverenosti naroda. Referendum ne traži dozvolu, ne čeka saglasnost, on polazi od istine da vlast pripada narodu, rekao je Karan.
On je pojasnio da "referendum nije poziv na razgradnju BiH, već jasna poruka srpskog naroda da će pokušaji stvaranja unitarne BiH naići na politički i institucionalni zid".
Oni koji referendum doživljavaju kao prijetnju, kaže Karan u izjavi za Srnu, moraju znati da je "prijetnja po BiH njihova bahatost, njihova sila, arogancija, njihovo ignorisanje Ustava BiH, Republike Srpske i volje naroda".
- Devet godina je prošlo od kako je narod Republike Srpske glasno poručio da je 9. januar Dan Republike i da nam taj datum niko ne može oduzeti. Referendum iz 2016. nije bio eksces, već prvi korak na našem putu u kojem narod neposredno diktira svoju volju institucijama, kazao je.
On je naveo da, kako prije devet godina tako i danas, "referendumom se borimo protiv pokušaja dijela međunarodne zajednice, zlonamjernih nepozvanih diplomata i političkog Sarajeva da ospore i umanje ustavnu autonomiju Republike Srpske".
- Danas, 2025. godine, Republika Srpska ponovo izlazi na referendum jer nikome ne dozvoljava da odlučuje umjesto nje. Narod zna da su glavni uzročnici problema u BiH nelegalni Kristijan Šmit, neustavni Sud i Tužilaštvo BiH i CIK BiH čija su djelovanja antidejtonska i uvreda za pravni poredak, istakao je Karan za Srnu.
Potom je kazao da Republika Srpska "od nastanka državne zajednice BiH brani njen Ustav jer jasno prepoznaje da je Ustav BiH međunarodni ugovor, a ne kolonijalna povelja".
Upravo je zanimljiva ova Karanova konstatacija o "državnoj zajednici BiH". Njega mediji u bh. entitetu Republika Srpska često potpisuju kao profesora ustavnog prava.
Postavlja se pitanje kako je Karan stekao status profesora ustavnog prava, kada Bosnu i Hercegovinu naziva "državnom zajednicom".
Naime, pojam “državna zajednica” ne spominje se ni na jednom mjestu u Ustavu Bosne i Hercegovine.
Prvi član Ustava BiH, koji definiše kontinuitet pravnog postojanja Bosne i Hercegovine, demantuje Karanove riječi da je Bosna i Hercegovina “državna zajednica”.
- Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada “Bosna i Hercegovina”, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama, navodi se u Ustavu BiH.
"Profesore" Karan, vidimo se na sljedećem roku!
