Koje je najbolje rješenje za porez u FBiH? - Ćorluka: "Vlasti trebaju težiti ovom modelu"
Najveći problem za radnike, ali i poslodavce u Federaciji BiH je visoka stopa poreza na doprinose od čak 80 posto. Nakon odluke Vlade Federacije BiH da poveća minimalnu plaću na 1.000 KM, teret za poslodavce je još veći.
Iako odluka još nije zaživjela, jer se čeka prijedlog Vlade FBiH kako pomoći poslodavcima zbog visokog poreza na dohodak, premijer Federacije BiH Nermin Nikšić već je na svom FB profilu objavio efekte Odluke Vlade, sabirajući koliko miliona KM će se sliti u budžet.
Ekonomisti i stručnjaci upozoravaju da će radnici mnogo izgubiti, jer će cijene usluga i proizvoda porasti, daju prijedloge koji bi mogli biti korisni za Vladu Federacije BiH, ali i za parlamentarce koji bi trebali pokrenuti fiskalnu reformu. Predlažu vlastima u Federaciji BiH da ideje crpe iz susjedstva i da uče iz dobrih, ali i pogrešnih odluka.
Primjer Crne Gore
Petar Ćorluka, vlasnik tvornice “Violeta”, smatra da bi za Federaciju BiH najbolje rješenje bilo da porez na dohodak bude kao u Crnoj Gori, 17 posto, a da se za početak on spusti bar na postotak koji imaju RS, Hrvatska i Srbija.
- Trebamo gledati šta nam rade susjedi, ne smijemo biti skuplji nego Republika Srpska, Srbija, Hrvatska, posebno Crna Gora. U svim zemljama u okruženju nameti su puno manji, pa se onda radnicima može više novca isplaćivati, kaže za Oslobođenje Ćorluka.
Ističe kako povećanje minimalca ne pogađa njegovu firmu, te da su oni profitabilni, ali da treba gledati na one firme koje nemaju mogućnost da budu tako profitabilne.
- Treba se prilagoditi i ne dozvoliti da nam radnici idu u susjedne zemlje, nego da iz susjednih zemalja dolaze kod nas raditi, a to će biti moguće samo ako je ambijent povoljan. Dakle, politika treba napraviti dobar ambijent u državi, da nam dolaze iz susjednih zemalja i da ovdje plaćaju obaveze, da nema motiva za sivu ekonomiju. Ako su niska davanja, onda će svi radnici biti prijavljeni i onda će imati viška novca, ističe Ćorluka, te smatra da bi nekoliko procenata trebalo povećati PDV, pa da se iz PDV-a plaća socijalno, navodeći primjer iz Crne Gore.
- U Crnoj Gori je samo 17 posto namet na plaće, a kod nas 76 posto. Možete misliti koliko su naši radnici opterećeni, jer oni preko svojih leđa moraju sve to platiti. U Crnoj Gori imaju 17 posto, imaju pune budžete jer svi plaćaju, a ako svi plaćaju, onda to nije malo. Treba motivirati da svi plaćaju, ne batinom i prisilom. Evo primjera, napravite akciju u nekoj trgovini, svi idu tamo i kupuju. Znači, država mora napraviti akciju, da se svi prijave i svi plaćaju, a onda će svima biti dovoljno, naglašava Ćorluka.
Na pitanje koja bi opcija u Federaciji BiH bila najpovoljnija u ovom trenutku, Ćorluka odgovara da bi za početak bilo dobro da porez bude bar kao u RS-u, Hrvatskoj i Srbiji, ali da treba težiti modelu Crne Gore, jer je on najbolji.
- Da se neka davanja, poput zdravstvenog, dignu na PDV, pa da plaćaju svi potrošači, a ne samo zaposleni, konstatuje Ćorluka.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, za Oslobođenje kaže da je Vlada FBiH u jednom momentu tokom prošle godine imala prijedlog da minimalna plata bude 800, a da 400 KM bude oslobođeno bilo kakvih obaveza.
- To bi bilo kod poslovnog svijeta sasvim dobro prihvaćeno. Međutim, očigledno je da nedostaju pare u fondovima koje treba prikupiti i otuda je ta odluka o finansiranju minimalca s 1.000 KM. Mi imamo kategorije biznisa koji su mali, mikrobiznisi, koji su nešto što je u kategoriji samozapošljavanja, a opterećenje tih kategorija ljudi je nešto što je najmanje potrebno, jer bolje je da bilo ko radi i ne bude previše opterećen i da na taj način rješava probleme svoje porodice, nego da ide u Centar za socijalni rad i traži pomoć. Dakle, jedna od stvari je da bih ja, kada bih donosio neku odluku, rekao da ništa više od 50 posto na neto isplaćenu platu ne smije država da uzme, a neka se snađe i raspodijeli taj prihod najbolje što umije. U prevodu, Crna Gora je ukinula obavezu plaćanja zdravstvenog fonda iz plata, obezbijedivši zdravstveno osiguranje za sve građane na bazi finansiranja iz budžeta i to centralnih nabavki, kako ne bi zdravstvene institucije i direktori unutar zdravstvenog sistema pravili dogovore s dobavljačima, kaže Pavlović.
Podsjeća kako je Nikšić (premijer Federacije BiH, op. a) naveo primjere nekoliko velikih kompanija koje zarađuju velika sredstva i isplaćuju bijedne plate direktorima, te poručuje da je to posao za inspekciju, a ne razlog dizanja minimalca, jer tih pet ljudi u pet firmi ništa bitno neće promijeniti u sistemu prikupljanja sredstava za fondove.
- Tako da je koncept potpuno pogrešan. Pogrešan je bio i u Republici Srpskoj, ovaj entitet je izgubio negdje između pet i deset hiljada radnih mjesta. Rast će cijene usluga, a radnik će u inflaciji izgubiti platu, objasnio je Pavlović.
Poslodavci smatraju da oporezivi dio do 1.000 maraka treba biti podijeljen u dva dijela. Jedan je dio od 700-750 maraka koji je oporeziv i drugi od 250-300 KM koji je neoporeziv. Predstavnici Vlade kažu da je to vrlo teško izvesti. Jedina mogućnost je da Parlament donese izmjenu jednog člana Zakona o doprinosima i time omogući da se u 2025. godini doprinosi plaćaju za 700 maraka, a da 300 bude oslobođeno. Vlada je preuzela obavezu da do ponedjeljka smisli prijedlog kroz koji će osloboditi poslodavce plaćanja doprinosa.
Posebno zasjedanje
Almedin Aliefendić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, za Oslobođenje kaže da je prikupio dovoljno potpisa za posebnu sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o fiskalnoj reformi i da će danas znati kad će je predsjedavajući Dragan Mioković zakazati.
- Očekujem od predsjedavajućeg da sazove sjednicu u roku kraćem od 14 dana, kako to Poslovnik predviđa. Cilj mi je da u konstruktivnoj diskusiji čujemo stavove svih zainteresovanih strana, predstavnika ESV-a, poslodavaca, sindikata, ali i Vlade koja nam treba prezentirati svoje planove kada je u pitanju fiskalna reforma, kaže Aliefendić.
U poziciji smatraju da nema potrebe za sjednicom. Damir Mašić, šef Kluba SDP-a u Predstavničkom domu PFBiH, za Oslobođenje ističe da nema potrebe za sazivanjem posebne sjednice, s obzirom na to da je dogovor već postignut i da Ekonomsko-socijalno vijeće sedmično zasjeda.
