Ko stoji iza pokušaja ubstva visokog federalnog dužnosnika: Tužilaštvo ima optuženog, ali nema motiv
Kantonalni sud u Sarajevu polovinom jula ove godine potvrdio je optužnicu Tužilaštva Kantona Sarajevo protiv Jasmina Hasića zbog pokušaja ubistva Mateja Živkovića, zamjenika predsjednika Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH.
Tužilaštvo Hasića tereti da je 15. februara 2022. godine, oko 16.45 sati, u ulici Miroslava Krleže u naselju Dobrinja, maskiran prišao Živkoviću i ispalio prema njemu više hitaca iz pištolja iz neposredne blizine. Živković tom prilikom nije povrijeđen.
Drugi napad na Živkovića dogodio se 16. marta iste godine, oko 16.30 sati, na istoj lokaciji. Optuženi je tada iz pištolja sa prigušivačem pokušao usmrtiti Živkovića. Pogodio ga je s četiri metka u predjelu karlice i nogu, nanijevši mu životno ugrožavajuće povrede.
Iz Tužilaštva KS saopćili su da je podizanju optužnice protiv Jasmina Hasića prethodila "kompleksna istraga" ovog tužilaštva i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Međutim, uprkos tome što je istraga trajala godinama, do danas nisu utvrđeni motivi zbog kojih je navodni počinilac Hasić dva puta pokušao ubiti Živkovića, odnosno nalogodavci koji stoje iza cijelog ovog slučaja.
To je potvrđeno i u informaciji koju je prije dva dana glavna kantonalna tužiteljica Meliha Dugalija uputila Živkovićevom advokatu Sanelu Neziriću.
- Provedenim istražnim radnjama u spisu nije se došlo do dokaza koji bi ukazivali da postoje nalogodavci predmetnog krivičnog djela, pa samim tim ni koje bi osobe mogle biti eventualni nalogodavci istog, te u tom smislu nijedan saslušani svjedok, pa tako ni sam oštećeni (Matej Živković, op.a.) nisu Tužilaštvu pružili informacije koje bi vodile ka otkrivanju motiva i nalogodavaca predmetnog krivičnog djela. Takav rezultat nije polučila niti bilo koja druga brojna istražnja radnja poduzeta u spisu, navodi se u informaciji Tužilaštva KS.
- Bitno je istaći da ni optuženi Jasmin Hasić nije, prilikom ispitivanja u svojstvu osumnjičenog, dao informacije o postojanju nalogodavaca krivičnog djela za koje je optužen, kao i motiva počinjenog krivičnog djela koje mu se stavlja na teret, stoji u odgovoru glavne kantonalne tužiteljice.
Iz kantonalnog Tužilaštva dalje navode da "iako to predstavlja realnu i opravdanu pretpostavku", nema dokaza da je pokušaj ubistva Živkovića povezan sa njegovim angažmanom u Komisiji za vrijednosne papire FBiH.
Živkovićevi pravni zastupnici obratili su se i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine sa istim upitom - vodi li se uopće istraga o mogućim nalogodavcima. U odgovoru glavnog državnog tužioca Milanka Kajganića, u koji je SB imala uvid, kratko se navodi da Tužilaštvo BiH trenutno ne poduzima nikakve mjere i radnje u vezi sa navedenim pokušajima ubistva te da je predmet u nadležnosti Kantonalnog tužilaštva KS.
Matej Živković za Slobodnu Bosnu kaže da je tokom istrage ponudio brojne dokaze i svoje sumnje ko stoji iza svega ovoga, ali Tužilaštvo je sve to, kako kaže, jednostavno ignoriralo.
- Bez obzira na činjenicu da sam trebao biti svjedok u nekoliko važnih predmeta i da se iza te činjenice očigledno krije motiv nalogodavaca, u Tužilaštvu su to sveli na "običan" pokušaj ubojstva, govori Živković.
Dodaje da Jasmina Hasića koji je optužen da je pucao na njega u sarajevskom naselju Dobrinja nikada nije upoznao, niti je ranije čuo to ime.
- Nikad nisam vidio tog čovjeka, niti znam ko je, osim što smo se sreli kada me je navodno maskiran pokušao ubiti. Kada je objavljeno da su ga uhapsili, morao sam guglati da vidim ko je čovjek. Tužilaštvo navodi kako nema dokaza da je pokušaj mog ubojstva povezan sa mojim angažmanom u Komisiji za vrijednosne papire. Pa, sa čim ima veze onda? Kao da je taj čovjek jednostavno pao s Marsa i pokušao me ubiti?, ogorčeno pita Živković.
Zaista zvuči potpuno nevjerovatno da su istražitelji SIPA-e i Tužilaštva navodno uspjeli utvrditi ko je pucao na Živkovića i prikupiti dovoljan broj dokaza da protiv Jasmina Hasića podignu optužnicu, a da istovremeno od optuženog nisu mogli saznati njegove motive za taj zločin?!
Jedan od predmeta u kojima je Matej Živković ranije navođen kao svjedok je predmet "Profit" u kojem je za višemilionski kriminal optuženo 19 osoba, među kojima su bivši predsjednik NO Sarajevske berze i bivši vlasnik brokerske kuće "Eurohaus" Zijad Blekić, potom bivši predsjednik Komisije za vrijednosne papire FBiH Hasan Ćelam te Edin Dizdar, siva eminencija finansijskih "vratolomija" od Bosnalijeka, preko Vranice do Unioninvesta. Matej Živković spominjan je i kao potencijalni svjedok u još jednom slučaju visoke korupcije - predmetu "Bosnalijek".
Živković navodi da je u tom predmetu pomagao istražiteljima.
- Cijelo vrijeme suradnje s Tužiteljstvom i sa SIPA-om inzistirao sam na tome da inspektori dolaze k meni, u službene prostorije Komisije za vrijednosne papire, računajući da tako svima koji u Komisiji rade šaljem poruku kako je to što rade pod lupom ne samo javnosti nego i istražitelja, jer je i prethodni predsjednik imao suradnike u tome za što sada odgovara. Nakon što je on priveden i razriješen, sve su te osobe nastavile raditi u Komisiji. Nažalost, umjesto da izazovem učinak da ljudi pripaze što rade, izazvao sam kontraefekt: uvjeren sam da je sve što sam radio dojavljivano osobama protiv kojih sam trebao svjedočiti. Na sam dan ranjavanja imao sam razgovor s predstavnicima SIPA-e o jednom od tih predmeta: u podne razgovor, u pola pet sam ranjen, prisjeća se Živković.
I dok Tužilaštvo KS i dalje tapka u mjestu kada je riječ o nalogodavcima pokušaja ubistva visokog federalnog dužnosnika, protiv Mateja Živkovića u Zagrebu se vodi sudski proces za klevetu koji su pred Općinskim kaznenim sudom pokrenuli članovi Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH zbog Živkovićevih izjava u medijima u kojima je govorio o njihovoj navodnoj umiješanosti u pokušaje zataškavanja cijelog slučaja. Živković je nakon ranjavanja odsusustvovao godinu dana sa posla. Nakon toga je dobio policijsku zaštitu, ali samo za dva radna dana u sedmici, navodno zbog nedostatka policijskih kapaciteta. Iz Komisije su odbili njegov zahtjev za online prisustvo sjednicama, a nakon toga su mu uskratili platu i druge prinadležnosti jer u strahu za vlastiti život nije dolazio na posao.
Privatna tužba članova Komisije pred sudom u Zagrebu finansira se iz budžeta te institucije, što prema riječima odvjetnika Ivana Gržića predstavlja "svojevrsni presedan i pravosudni apsurd".
- Nezapamćen je slučaj da institucija koja se u inozemstvu bavi vrijednosnim papirima privatno kazneno tuži zamjenika svog predsjednika u drugoj državi, i pritom koristi vlastite finansijske resurse za finansiranje tog postupka! To je po meni apsolutni nonsens, i pored toga što je privatna tužba u cijelosti neosnovana. Smatram to zbunjujućim presedanom, rekao je Gržić u izjavi za list Nacional.
Naredno ročište u ovom predmetu zakazano je 28. januara iduće godine.
