Ko štiti prekršioce: Godišnje zastari po nekoliko miliona maraka, svi "peru ruke"
Uzalud nalozi policije kad kazne nema/Adnan Bajrović
“Odranije poznat policiji”, “Lice koje je nakupilo hiljade maraka dugovanja u kaznama” učestali su termini kojima se, u što manje riječi, a opet na kulturan način, pokušava opisati osoba koja je napravila krivično djelo sa težim ili manje težim posljedicama za druge učesnike u saobraćaju. I kao da nisu bile dovoljne tragedije u kojima su stradali oni koji se pristojno i u skladu sa zakonom ponašaju, odluke koje upravljaju sistemom kao da su donesene baš za one druge koji vole da ih krše. Haos, koji za posljedice nerijetko ima i smrtne slučajeve, nisu ublažili ni mirni protesti građana, jer se godinama ništa nije uradilo na tome da se rupe u zakonu popune.
Nema pravilnika
Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH proveo je reviziju učinka “Prekršajni postupci u saobraćaju”, a izvještaj je pokazao da je evidentirani iznos neplaćenih kazni u pet kantona iz uzorka iznosio oko 60 miliona KM, te da se broj neplaćenih kazni povećavao iz godine u godinu. Samim tim, ni oni koji su ih počinili nisu isključeni iz saobraćaja, a da ne spominjemo da su lišeni slobode.
- Kada je u pitanju tzv. preventivno lišenje slobode zbog neplaćanja kazne, koje nije zamjena za novčanu kaznu, nego instrument prisile da se kazna naplati, pokazalo se da to u praksi uopće ne funcioniše. Iz ranijih iskustava i razgovora sa predstavnicima sudova, glavni problem koji ističu je nedonošenje pravilnika o lišenju slobode kao podzakonskog akta, koji bi trebao preciznije regulisati obaveze i procedure svih aktera u lancu lišenja slobode kao što su policija, sud, kazneno-popravne ustanove itd, kaže za Oslobođenje Semir Šut, magistar kriminalističkih nauka, dugogodišnji policijski službenik i penzionisani policijski komesar Uprave policije MUP-a ZDK-a.
Smatra da bi donosilac takvog pravilnika trebalo da bude Ministarstvo pravde FBiH, te podsjeća da sa druge strane imamo izjave zvaničnika iz ovog ministarstva kako je sadašnji zakonski okvir dovoljan za realizaciju lišenja slobode zbog neplaćanja novčanih kazni.
- U praksi imamo ozbiljan problem sa dugovanjima za neplaćene novčane kazne. Postoje primjeri da pojedini vozači duguju na desetine hiljada maraka, prema njima se ne poduzimaju mjere lišenja slobode, pa oni i dalje ugrožavaju sve učesnike u saobraćaju i to činjenjem najtežih oblika prekršaja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja, ističe Šut i ukazuje na činjenicu kako veliki iznos neplaćenih novčanih kazni otpada i na vozače vozila sa stranim registarskim tablicama, za koje takođe nije moguće uspostaviti jedinstven mehanizam naplate.
Granična policija BiH nije u mogućnosti vršiti kontrolu ovih vozača i eventualno ih upućivati na plaćanje novčanih kazni, a ne postoji politička volja da se to uredi na jedinstven način pod opravdanjem prenosa nadležnosti iako u zastaru godišnje ode sigurno po nekoliko miliona KM.
- Apelujem na svijest svih odgovornih u lancu donošenja ovih odluka da učine sve što je u njihovoj nadležnosti, jer nas broj smrtno stradalih i povrijeđenih u saobraćajnim nesrećama obavezuje na hitno djelovanje, poručuje Šut.
Navedene probleme sa kojima se suočava policija potvrđuju nam iz MUP-a KS-a. Prema riječima ministra Admira Katice, policijski službenici su u 2024. godini pojačali kontrole. Navedeno je da su u sklopu redovnih aktivnosti kontrolisali 221.420 vozila i vozača na ulicama Kantona Sarajevo, te da su zbog kršenja propisa iz oblasti sigurnosti saobraćaja uručili 381.815 prekršajnih naloga vozačima, što je 60,5 posto više u odnosu na 2023.
Od višestrukih povratnika u vršenju prekršaja iz oblasti sigurnosti saobraćaja u 2024. oduzeto je ukupno 301 motorno vozilo.
- Dakle, MUP Kantona Sarajevo poduzima značajne mjere na poboljšanju stanja sigurnosti u saobraćaju i pored neadekvatnih zakonskih rješenja na koja konstantno ukazujemo i tražimo njihovu izmjenu, pooštravanje kazni i sankcije za vozače koje će imati odvraćajući efekat, naglašava Katica.
Na upit kako se desi da neko nakupi i do nekoliko hiljada KM u kaznama, dobili smo pojašnjenje da prinudna naplata nije u dovoljnoj mjeri regulisana zakonodavnim okvirom u Federaciji BiH, koji ne propisuje dovoljno efikasne mjere za naplatu niti predviđa sankcije koje bi doprinijele suzbijanju pojave višestrukih povratnika u činjenju prekršaja.
Uzalud zahtjevi
- Problem predstavlja i činjenica da od stupanja na snagu Zakona o prekršajima FBiH 2014. godine do danas nije donesen podzakonski propis iz člana 105. stav (8), koji bi propisao postupak i uslove za izvršenje sudskog rješenja o lišavanju slobode kažnjenog lica, kao i postupak i uslove obavljanja poslova za opće dobro ili poslova za dobro lokalne zajednice, ističe Katica i dodaje kako je Ministarstvo, a i drugi nadležni organi, u više navrata ukazivalo na ovaj problem, tražeći od federalnog Ministarstva pravde donošenje podzakonskog akta.
- Što ni do danas nije učinjeno! Prošle sam godine javno pozvao federalnog ministra pravde da pristupi donošenju ovog akta, jer smo dolazili u situaciju da Kantonalni sud u Sarajevu odbija naše prijedloge za lišenje slobode radi naplate novčane kazne zbog nepostojanja podzakonskih propisa kojima bi se regulisao postupak, govori Katica i ponavlja kako je Zakon o prekršajima donesen 2014, a Ministarstvo pravde FBiH je bilo dužno donijeti podzakonske propise u saradnji sa nadležnim kantonalnim ministarstvima u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
