Ko kaže da se u BiH ne može obogatiti: Radnik kod Sarajeva zaradio skoro 190.000 KM za mjesec

pare novac.jpg/
Novac/Ilustracija
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Radnik u Istočnom Novom Sarajevu, zaposlen u nespecijalizovanoj trgovini na veliko, ostvario je neto primanja od 186.673 KM za samo jedan mjesec.

Ovo je najveće pojedinačno neto primanje prijavljeno u bh. entitetu Republici Srpskoj (RS) za sedam mjeseci ove godine, potvrđeno je za Nezavisne novine u Poreskoj upravi RS.

Poređenja radi, prosječna plata u RS u julu iznosila je 1.556 KM, što znači da je ovom radniku isplaćeno čak 119 prosječnih plata.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- Na drugom mjestu tabele deset najvećih isplaćenih neto primanja nalazi se radnik iz Banja Luke, zaposlen u uslužnim djelatnostima iz oblasti informacionih tehnologija, sa platom od 157.702 KM, dok je treće mjesto zauzeo još jedan radnik iz Banja Luke, koji je zaposlen u oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, sa platom od 111.221 KM, kazali su iz Poreske uprave RS.

Dodaju da je četvrto mjesto pripalo Banjalučaninu, također iz oblasti novčanog poslovanja, posredovanja, sa platom od 96.073 KM.

- Peto mjesto zauzeo je radnik iz Istočnog Sarajeva, zaposlen u nespecijalizovanoj trgovini na veliko, sa mjesečnim primanjem od 94.645 KM, dok se na šestom mjestu našao još jedan Banjalučanin iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, kojem je isplaćeno 90.615 KM", dodaju iz Poreske uprave RS.

Sedmo mjesto zauzeo je radnik iz Banja Luke zaposlen u iznajmljivanju i davanju u zakup mašina i opreme, sa primanjem od 90.248 KM.

- Osmo mjesto pripalo je Banjalučaninu iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, sa platom od 86.864 KM, dok je deveto mjesto zauzeo radnik iz Istočnog Novog Sarajeva, zaposlen u drugim uslužnim djelatnostima vezanim za informacione tehnologije, sa platom od 86.064 KM, pojasnili su iz Poreske uprave RS.

Na posljednjem, desetom mjestu našao radnik iz Banja Luke, zaposlen u oblasti ličnih uslužnih djelatnosti, sa mjesečnim primanjem od 85.153 KM.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama, ističe da su ovo slučajevi incidentnog karaktera i vjerovatno su povezani sa određenim mehanizmima izvlačenja gotovine koji posluže za neke druge gotovinske transakcije. 

- Vjerovatno su u pitanju vlasnici koji su umjesto raspodjele dobiti na koji bi prvo platili porez na dobiti i porez na dividende isplatili sebi taj iznos zarada, kazao je Mlinarević.

I Milenko Stanić, ekonomista, ističe da ovako visoke plate nisu prihvatljive za bilo kakvo društvo, pa čak i na tržištu ekonomije.

- Radi se o primanjima koja značajno odudaraju od prosječnih plata, koja su višestruko veća", kazao je Stanić i istakao da je moguće da se radi i o isplati dividende po osnovu ostvarene dobiti u prethodnoj godini.

Kako je rekao, isplata tako visokog iznosa nije prihvatljiva za naše uslove, posebno ako se radi o redovnim mjesečnim platama koje se ponavljaju nekoliko mjeseci zaredom.

- Toliko visoke isplata plata sigurno nisu povezane sa radom i rezultatom rada u tim preduzećima, kazao je Stanić i, kako kaže, pretpostavlja da se radi o radnicima u vlasničkim preduzećima.