Ko je za, a ko protiv: Hoće li proći zakon kojim se direktno zaobilaze američke sankcije?
Predstavnički dom državnog Parlamenta usvojio je prijedlog HDZ-ovog Marinka Čavare o izmjenama Zakona o finansiranju institucija BiH.
Pomoć suzdržanih
Zakonom je predviđena izmjena prema kojoj “Ministarstvo finansija i trezora osigurava gotovinu za isplatu plata i drugih primanja zaposlenika u slučaju kada je isplata onemogućena putem tekućeg računa, a to nije zasnovano na pravosnažnoj sudskoj, upravnoj ili drugoj odluci nadležnog organa”.
Čavara je kazao da se hitno treba omogućiti zaposlenima u institucijama BiH da ostvare osnovna ljudska prava propisana Ustavom BiH, ustavima entiteta, kao i mnogim međunarodnim aktima, a to su pravo na imovinu, pravo na rad, “na plaću koju zaposlenom i njegovoj obitelji osigurava život dostojan čovjeka, a ista su godinu uskraćena”.
Suština izmjena Zakona je da se zvaničnicima državne vlasti omogući ono što je nedavno omogućeno i zvaničnicima vlasti entiteta RS-a - da im se plata daje u gotovini. Iznenađenje je to što su poslanici, zapravo, omogućili da zakon pogoduje onima koji su se upisali na američku crnu listu, zbog čega su im blokirani bankovni računi. Osim Čavare, među sankcionisanim državnim zvaničnicima su i delegat Nikola Špirić, predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović te ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.
U drugom krugu prijedlog je izglasan sa 14 glasova za, 12 protiv i 10 suzdržanih.
- Sramotno je glasanje Naše stranke o Čavarinom zakonu. Zakoni u državnom Parlamentu prolaze ako je više glasova za od glasova protiv. S obzirom na ova pravila, suzdržanost predstavlja konkretnu podršku ovakvim aktivnostima i sankcionisanim subjektima i povlači za sobom potencijalne posljedice, kaže Damir Arnaut, ambasador BiH u Njemačkoj.
- Da bi bio razmatran u Domu naroda, neophodno je da se Dom naroda odblokira, između ostalog i tako što HDZ zajedno sa SNSD-om neće obarati kvorum napuštanjem sjednice, a što je već činio, kako se ne bi razmatralo pitanje smjene rukovodstva SNSD-a u Domu naroda, konkretno gospodina Nikole Špirića te SNSD-ovih ministara u Vijeću ministara. Dakle, prije razmatranja ovog zahtjeva HDZ-a, neophodno je razmatrati smjenu SNSD-ovih kadrova za što postoji većina, čiji rad je blokiran, kaže Sabina Ćudić iz Naše stranke, koja smatra da cijena blokade mora porasti kako HDZ-u tako i SNSD-u.
- Ovakve izmjene predstavljaju očigledno nastojanje da se izbjegne provedba sankcija. Podrška ovakvim aktivnostima i sankcionisanim subjektima povlači za sobom potencijalne posljedice, saopćeno je iz Ambasade SAD-a u maju prošle godine, kada se ovaj prijedlog prvi put našao na dnevnom redu.
Ermina Salkičević-Dizdarević, poslanica SDP-a BiH, glasala je protiv, a za naš list kaže da su postojali razlozi zbog kojih su nekome uvedene sankcije.
Kolegijalnost
- Potpuno razumijem gospodina Čavaru i žao mi je, ali ako pokušavamo biti dosljedni politikama koje zagovaramo, onda nikako drugačije nismo ni mogli glasati, osim protiv. Vjerujem da se kod onih koji su glasali drugačije radilo o kolegijalnosti, što ne znači da mi, koji smo glasali drugačije, nismo kolegijalni, ali postoje neki principi i viši interesi. Američka ambasada je ozbiljna institucija, sankcije su pokazale rezultate, tako da ne vjerujem da neće održati svoju riječ, rekla je Salkičević-Dizdarević.
Albin Muslić, poslanik SDP-a, za Oslobođenje kaže da se radi o zakonu kojim se direktno zaobilaze američke sankcije.
- SDP je glasao protiv, jer nismo željeli da šaljemo poruku prema SAD-u da mi zaobilazimo njihove sankcije. Imamo zastupnike koji su to podržali, neki su bili suzdržani... A suzdržan je, de facto, glas za, smatra Muslić, kojeg smo pitali i misli li da se radilo o nekoj vrsti koalicijskog dogovora.
- Mislim da ne, nego su zastupnici imali dilemu koja se tiče odnosa prema SAD-u, kaže Muslić.
