Kleveta puca u istraživačko novinarstvo: Sezona lova na novinare otvorena...!
Prvi novinar koji je osumnjičen za krivično djelo klevete u Republici Srpskoj je Zorica Kusmuk iz Bijeljine, koja vodi portal zoricakusmuk.info. Otkako su usvojene izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske, podnesene su 72 krivične prijave za klevetu. Novinari i urednici su za klevetu tuženi osam puta.
Iznuda iskaza
- Na vrata su mi nedavno došli pripadnici policije, te uručili poziv da se sutradan javim u Sektor kriminalističke policije Policijske uprave Bijeljina. Nisam znala o čemu se radi. Tek sam u policiji saznala. Tada nisam dala izjavu. Zahtijevala sam da izjavu dam kod postupajućeg tužioca u Okružnom javnom tužilaštvu Bijeljina, kazala je Kusmuk.
Krivičnu prijavu protiv nje podnio je nekadašnji načelnik za organizovani kriminal i narkotike u Centru javne bezbjednosti Bijeljina, a sadašnji načelnik uniformisane policije u Policijskoj upravi Bijeljina Igor Kapikul. Kusmuk je osumnjičena da je objavila videosnimak na kojem se, kako kaže, jasno vidi da Kapikul, sa još jednim inspektorom u službenim prostorijama, iznuđuje iskaz od osumnjičenog.
- Upravo taj snimak sam odmah odnijela u Okružno javno tužilaštvo da ispitaju ovaj slučaj. Odgovor do danas nisam dobila, ali, prema mojim informacijama, predmet se i dalje nalazi u Okružnom javnom tužilaštvu Bijeljina, rekla je Kusmuk.
Tri predmeta za krivično djelo kleveta koja se odnose na novinare evidentirana su u Okružnom javnom tužilaštvu Istočno Sarajevo do 21. marta. Podnesene su prijave za dva predmeta protiv sedam novinara do 27. februara u Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci. Dvije prijave za klevetu protiv novinara prijavljene su Okružnom javnom tužilaštvu Bijeljina, a jedna protiv urednika portala u Okružnom javnom tužilaštvu u Doboju do 1. aprila.
Predsjednik Kluba novinara Banja Luka i glavni urednik portala capital.ba Siniša Vukelić kaže da smo do sada bili samo u jednom ispred ostalih članica Evropske unije, a to je da smo prvi dekriminalizovali klevetu. Vukelić ističe da su kriminalizacijom klevete najviše na udaru mediji koji se bave istraživačkim novinarstvom.
- Politika našeg portala se neće mijenjati. Jasno je da će pritisak na novinare biti daleko veći i da političari na to računaju. Izgovor da će se boriti protiv lažnih vijesti mogu početi da koriste odmah od sutra. Neka prestanu da plasiraju lažne vijesti preko svojih medija, rekao je Vukelić.
Vukelić je ocijenio da je sam proces donošenja Zakona već ostavio veliki trag na rad novinara, ali i javnost uopšte. Pomalo je, dodaje on, primjetna podsvjesna autocenzura koju novinari ne mogu da kontrolišu.
- U redakcijama se izbjegavaju škakljive teme. Ovaj zakon će sigurno ostaviti velikog traga i to ne samo u redakcijama. Novinari će se pitati zašto da pišu o nekoj škakljivoj temi kad postoje i svakodnevne, obične priče o kojima mogu pisati. I da se nikada ovaj zakon ne upotrijebi protiv novinara i onih koji kritikuju vlast, dovoljno je da znate da vam visi nad glavom kao Damoklov mač i da se u svakom trenutku može spustiti na vas i zapečatiti vam karijeru i vaš čitav životni put, istakao je Vukelić.
Kriminalizaciju klevete osudili su mnogi - od domaćih pravnih stručnjaka do evropskih institucija koje, kako je više puta navedeno, podržavaju medijske slobode. Novinar Dragan Maksimović za Oslobođenje kaže kako je kriminalizacija klevete sigurno promijenila “algoritam” pojedinih novinara i redakcija.
- Još nemamo nijednu presudu i teško je govoriti kako će se sudstvo ponašati prema optuženima. Ipak, jasno je da je kleveta kriminalizovana da bi vlast pokušala da disciplinuje one koji su prema njenom mišljenju “nemirni”. Veliku većinu medija koji se bave istraživačkim novinarstvom bi dva izgubljena spora nepovratno eliminisala sa medijske scene, smatra Maksimović.
Kleveta je, dodaje on, kriminalizovana uprkos mnogobrojnim pokušajima medijske zajednice i nevladinog sektora da to zaustave. Maksimović ocjenjuje da vlast ne bi odustala od kriminalizacije klevete ni da je otpor bio sedam puta snažniji.
Sezona lova
- Svaki ćato sada može da tuži novinara. Da ne pominjem da svaki ćato živi kao bubreg u loju, dok većina novinara sastavlja kraj s krajem ili je primorana da radi više poslova da bi preživjela. U takvim uslovima svaki postupak za klevetu je jasan znak da je sezona lova na novinare otvorena. Lovostaja nema, niti će ga biti, istakao je Maksimović.
Zakonskim izmjenama su se usprotivile međunarodne organizacije i diplomate u našoj zemlji, uključujući američku ambasadu u BiH i Delegaciju Evropske unije u BiH. Međunarodne institucije u BiH su se 21. jula prošle godine oglasile zajedničkim saopštenjem, poručivši da je kriminalizovanje klevete u suprotnosti sa međunarodnim obavezama BiH u oblasti ljudskih prava i da nije u skladu sa bh. evropskim putem niti sa 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije.
“Nadležni organi Republike Srpske trebaju postupati s posebnom pažnjom u slučaju krivičnog progona za djela propisana ovim članovima, a naročito voditi računa da osporene odredbe primjenjuju u skladu sa standardima utvrđenim dugogodišnjom praksom Evropskog, ali i Ustavnog suda, dio je odluke Ustavnog suda BiH nakon ocjenjivanja ustavnosti izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske.
