Kemal Ademović: Trojka Čoviću nije isporučila ono čemu se nadao

Sedmicu iza nas obilježili su neslavni pokušaji da se skupi kvorum za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Zašto sjednice propadaju, pitali smo predsjedatelja Doma naroda i potpredsjednika Naroda i pravde Kemala Ademovića.

- Osnovni razlog je upravo u činjenici da Dragan Čović pokušava da održi koalicioni kapacitet na nivou države sa SNSD-om iako je trojka vrlo jasno izašla i rekla da više neće sarađivati sa SNSD-om i da ga ne smatra partnerom, kazao je Ademović i podsjetio da su, kada je Klub Bošnjaka jednom blokirao sjednicu, pljuštale osude sa svih strana, a sada ne vidi nikakav pritisak ni prema HDZ-u ni prema SNSD-u, ni Čoviću, ni Špiriću.

Bošnjaka fali

Šta to znači za pitanje državne imovine?

- Iz Republike Srpske uvijek dolaze negiranja. Prvo je negiran Haški tribunal - njegov legitimitet, njegove odluke, presude... Nakon toga imamo negiranje visokog predstavnika, negiranje počinjenog genocida. Sada sam upratio Sinišu Karana, koji kaže da državna imovina pripada entitetima po Daytonu, istakao je Ademović, pa potom pročitao iz presude Ustavnog suda BiH da to nije baš tako.

Postoji li način da se relaksiraju odnosi i da država daje suglasnost za korištenje zemljišta?

- Država koja je titular imovine se ne pita, niti zna niti je obaviještena o tome da se njena imovina koristi, da se prenamjenjuje, da se koncesionira, da se ostvaruje određena naknada... Dakle, ništa o tome država niti je obaviještena, niti ima mogućnost. Stvarni vlasnik je izopćen iz procedure, kako u jednom entitetu, tako u drugom, tako na nivou kantona. Dakle, to je neprihvatljiva situacija. A vidjeli smo, na primjeru Viaducta, da država ima međunarodni pravni subjektivitet i da, kad se presudi po sporu 107 miliona, onda se proziva država i traži se od države namirenje tog duga. A kako će država to namiriti ako nema svoju imovinu, pita Ademović.

Kaže se da su svi politički akteri u BiH za evropski put, ali u praksi gledamo nešto posve drugačije.

- Ima i narativa koji govore ovako... Jedan narod u BiH pokušava da napravi unutarnju državu, jedan narod u BiH pokušava da nas preglasa i majorizira. To govore SNSD i HDZ. Tako da sam u jednom momentu reagovao i samo sam pročitao nekoliko činjenica. Na nivou BiH predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto dolazi iz reda hrvatskog naroda HDZ-a. Na nivou FBiH predsjedavajuća entiteta Lidija Bradara dolazi iz reda hrvatskog naroda - HDZ-a. Na nivou BiH Predstavnički dom - predsjedavajući Marinko Čavara (HDZ) dolazi iz reda hrvatskog naroda. U Domu narodu Čović - HDZ. I imamo člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji dolazi iz reda hrvatskog naroda i koji nije HDZ. Prema nekim podacima i statistikama, popisu 1991. ili 2013. godine, na nivou institucija u BiH gdje zakoni govore da bi trebala biti proporcionalna zastupljenost naroda, Bošnjaka fali 20 posto, istakao je Ademović.

Dodiku i saradnicima su skinute sankcije, a Ademović kaže da su SAD prijatelj BiH i strateški partner. I to bi tako trebalo da ostane.

- Oni su im uveli sankcije, oni su im skinuli sankcije. Kontrazahtjev je bio da povuku ove sporne zakone iako su ti zakoni bili zaustavljeni od Ustavnog suda BiH. Sankcije se danas povuku, sutra se nametnu, navodi Ademović.

Ima li Čovićevo ponašanje veze sa Zakonom o Južnoj interkonekciji, koja je izravni američki interes u našoj zemlji?

- Čović se tome opire da bi za sebe priskrbio neke benefite, a ti benefiti su da u potpunu kontrolu stavi tu interkonekciju, da osnuje preduzeće u Mostaru i da imenuje svoje kadrove. Izglasan je zakon koji se sad ne implementira zbog opstrukcije HDZ-a. Najviše se to dešava, jer bi trasa tog plinovoda prolazila preko Zapadnohercegovačkog kantona, što podrazumijeva opet da bi se volja tog “vlasnika” Hercegovine morala ispoštovati. Očigledno je da je on čovjek koji upravlja procesima u zapadnoj Hercegovini, koji je dolje neprikosnoveni autoritet, kazao je Ademović.

Ove sedmice, potvrdio je lider SDA Bakir Izetbegović, popit će kafu sa Čovićem.

- Trojka nije isporučila ono što se očekivalo i to može biti jedan jedini ozbiljan razlog. Možda je nova koalicija na vidiku, poručio je Ademović.

Kazao je da je NiP posljednju godinu uspavan. Predsjednik stranke Elmedin Konaković je na sebe preuzeo većinu odluka. A Ademović kaže da tako dalje ne može. Ademovićev sin Jasmin Ademović, te Kenan Pobrić, politički direktor stranke i još šest vijećnika napustili su NiP.

Kemal Ademović sa Vildanom Selimbegović: Doživio sam izolaciju

- Istina je to što su napisali u tom pismu, poznajem ih. Degutantno mi je govoriti o svom sinu na bilo koji način, ali ću reći da je to odrastao čovjek, koji je pokazao puni kapacitet i vrijednost. Misli svojom glavom i ne treba da živi u mojoj sjeni i po mojim napucima. Stranka je alat za popravljanje stanja u društvu ili za unapređenje društva. Kad se taj alat pokvari, kad počne nešto štekati kao automobil, onda ga voziš majstoru da ga popraviš. Ukoliko ne može da se popravi, tražiš drugi automobil, kupiš ili nov ili polovan, zavisno od mogućnosti. Tako ću se i ja ponašati, pokušat ću da se popravi stanje, kazao je Ademović.

Bojno polje

Poručio je da bi za razliku od Konakovića sve te ljude istog momenta pozvao na sastanak, a ne bi zakazao viber sjednicu za sutra i smijenio političkog direktora, “koji je dao svoj život, svoj maksimum i bio jedan od najdostupnijih ljudi u stranci, elokventan, pametan, fin čovjek”. Kada je u pitanju BiH, na istoj trasi je i dalje sa Konakovićem, ali za neka druga pitanja poput državne imovine to nije tako.

- Razišli smo se tu i u viđenjima i u mišljenjima. Iako ja uvažavam argumentaciju, koja kaže ovako: “Zaustavit će se neki projekti, mi teško ovo uradimo, teško ono uradimo, ne možemo da stignemo, i tako dalje.” Ali to nije razlog da državu oštetiš, onda će država ostati bez državne imovine. Kakva je to država koja nema svoju imovinu, koja ima međunarodnopravni subjektivitet i odgovara svojom imovinom za sve sporazume koji se potpišu, koje ratifikuje Skupština BiH? Kakva je to država koja to ne može, da ne govorimo o tome da će doći jednog dana na red restitucija, da su to milijarde... Ko će te milijarde isporučiti onima kojima se ne bude mogla vratiti ta imovina?, govori Ademović i dodaje da je “niz pitanja na kojima mi nismo imali identičan stav”.

- Ja sam od tog momenta doživio neku vrstu izolacije, jer nakon toga sam tražio sastanak o državnoj imovini, o sigurnosnoj situaciji od lidera trojke - koji nisam dobio. Jedan se javi iz Washingtona, drugi je u bolnici, treći je tu, ali se nikad ne javi. Dakle, ne desi se taj sastanak. A ja sam predstavnik trojke u Domu naroda. Jedini, nažalost. Oni su me tamo poslali na neko bojno polje na kojem ću poginuti. Dakle, meni trebaju konsultacije, meni treba koordinacija. To ne postoji. Tu se razilazimo, zaključio je Ademović.