Kantoni uzimaju stvari u svoje ruke: Zakone moramo promijeniti
U Federaciji nisu osigurane dovoljne količine roba
Na federalnom nivou još se čeka izrada novog zakona o robnim rezervama, dok je u Republici Srpskoj JP Robne rezerve u stečaju, a poslovi vezani za interventne nabavke podijeljeni su između Ministarstva trgovine i turizma i lokalnih zajednica. Iz Ureda za reviziju institucija u FBiH ističu da je u izvještaju revizije učinka “Upravljanje robnim rezervama u FBiH” iz 2022. konstatovano da u entitetu nisu osigurane dovoljne količine robe koje bi omogućile direkcijama blagovremeno intervenisanje robnim rezervama u za to predviđenim situacijama.
Preporuke revizora
- Zalihe robe u većini direkcija bile su minimalne i dostatne samo za nekoliko dana, dok neke gotovo uopće nisu imale rezerve robe, kažu iz kabineta generalnog revizora.
U pogledu usklađenosti sa evropskim normama, ističu, nije bilo moguće vršiti poređenje, jer regulatorni i institucionalni okvir koji uređuje oblast robnih rezervi nije usklađen ni na federalnom nivou. Dodaju da je Ured dao preporuku da se u saradnji s kantonalnim vladama detaljno analizira sistem i osigura izrada novog zakona o federalnim robnim rezervama. Ističu i da je na osnovu praćenja realizacije preporuka u 2024. konstatovano da Vlada FBiH još nije u saradnji s kantonalnim vladama uradila analizu sistema i osigurala izradu novog zakona.
Iz Ministarstva trgovine i turizma RS-a objašnjavaju da je NSRS 2017. usvojio Zakon o interventnim nabavkama, kojim se uređuje način interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu RS-a.
- Predmetnim zakonom promijenjen je sistem funkcionisanja robnih rezervi, a poslovi vezani za interventne nabavke podijeljeni su između Vlade, odnosno Ministarstva i lokalnih zajednica, kažu nam iz Ministarstva.
Poručuju da proizvodi, roba i sredstva koji su predmet zakona su: osnovni poljoprivredni i industrijsko-prehrambeni proizvodi neophodni za ishranu stanovništva, određeni industrijsko-neprehrambeni proizvodi, sirovine, reprodukcioni materijal, energetski proizvodi, derivati nafte i druga sredstva potrebna za proizvodnju i transport robe. Jednom godišnje donosi se plan interventnih nabavki kojim se definišu vrsta, količina i vrijednost proizvoda, robe i sredstava, kao i nosioci snabdijevanja u općinama. Novac za interventne nabavke u uslovima ozbiljnih poremećaja osigurava se u budžetu RS-a.
Zoran Martinović, direktor Direkcije robnih rezervi ZDK-a, objašnjava kako funkcioniše sistem robnih rezervi, jer smatra da nepoznavanje materije dovodi do unošenja nemira i straha, što nikome nije od koristi.
- Robne rezerve ZDK-a, kao i svih drugih u FBiH, temeljile su se na zakonskim rješenjima, u najvećoj mjeri prepisanim iz bivše nam države. Ta država imala je socijalističko društveno uređenje, sa zatvorenim tržištem baziranim na dogovornoj ekonomiji, redovnom služenju vojnog roka, “jakoj” JNA i na njoj naslonjenim robnim rezervama, a sve zaštićeno državnom tajnom. I sve je to nekako i funkcioniralo u doba rata i kratko vrijeme iza, kada je cijela država bila usmjerena na obranu, a tako i svi resursi i sama opskrba usmjereni prema robnim rezervama. No, u mirnodopsko vrijeme, vrijeme tržišne ekonomije, otvorenih postupaka javnih nabavki, slobode pristupa informacijama i novih zakonskih odredbi klasificiranja tajnosti podataka, robne rezerve, temeljene na starim zakonskim rješenjima, kao da su se pogubile. Uvidjevši te probleme, Vlada ZDK-a je putem Kantonalne direkcije robnih rezervi, u više navrata, organizirala radne sastanke kantonalnih i FDRR-a, apostrofirajući probleme i apelirajući na potrebu donošenja novog zakona koji će biti usklađen sa zemljama EU, ističe Martinović i dodaje da, kako rješenja nisu dolazila s federalne razine, Vlada ZDK-a je u septembru 2022. donijela Rješenje o imenovanju radne grupe za izradu zakona o robnim rezervama, kaže naš sagovornik.
Novi zakon Skupština ZDK-a usvojila je krajem juna 2024. Tim zakonom se, ističe Martinović, na funkcionalan i operativan, ali i racionalan način, određuju namjena i razina formiranja robnih rezervi i vrsta robe koja čini stalne robne rezerve.
- Ukidaju se tržišne robne rezerve, jer u tržišnoj ekonomiji nijedna vlada, osim u iznimnim slučajevima proglašenja rata i ratnog stanja, velikih prirodnih i drugih nesreća koje ugrožavaju redovnu opskrbu, ne može svojim aktima, odnosno aktima organa FBiH, kantona, grada i općine, ograničavati nastupanje na tržištu, narušavati konkurenciju, niti se mogu pojedini trgovci ili potrošači stavljati u neravnopravan položaj, poručuje Martinović.
Ističe da novi zakon jasno definiše i upravljanje robnim rezervama u doba rata i neposredne ratne opasnosti, gdje Vlada može obvezati pravne i fizičke osobe koje proizvode, odnosno obavljaju promet određenim vrstama robe koje čine robne rezerve, da moraju nastaviti proizvodnju, odnosno robu zatečenu na zalihama gotovih proizvoda predati Direkciji.
- Sve to, uz prilagođen stupanj tajnosti realnim gospodarskim prilikama i odredbama Zakona o zaštiti tajnih podataka, kao i Zakona o javnim nabavkama, omogućuje Vladi ZDK-a racionalno određivanje bilance robnih rezervi, kao i brzo i učinkovito djelovanje u svim vanrednim situacijama, kaže Martinović.
Kaže da u posljednje vrijeme svjedočimo bombastičnom izvještavanju: “Nemamo osigurane robne zalihe za sve stanovništvo” ili “Imamo samo par procenta”.
- Postavljamo pitanje: “Zar neko doista misli da bogata Njemačka ima u svojim skladištima robne zalihe za 90 miliona stanovnika”? Jasno da nema. Slijedeći primjere dobre prakse susjedne Hrvatske, članice EU, čiji je kriterij za određivanje vrste i količine robe da se u robnim zalihama nalazi ona roba koja bi osigurala osnovnu opskrbu za oko 50.000 građana ili oko 2 posto od ukupnog broja stanovnika RH, Vlada ZDK-a je 7. februara 2025. usvojila Srednjoročni programa robnih rezervi 2025-2029, kojim je odredila bilancu robnih rezervi koja je čak i prevelikih 10 posto ukupnog broja nastanjenih u ZDK-u, ističe naš sagovornik.
Sa sigurnošću može reći da je trenutna vrijednost robnih rezervi na zadovoljavajućem nivou i u skladu sa standardima u zemljama EU.
Pomoć poplavljenima
Hasan Sejdinović, v. d. direktora Direkcije robnih rezervi TK-a, ističe da je stanje robnih rezervi u Tuzlanskom kantonu na zadovoljavajućem nivou, bar što se tiče osnovnih životnih namirnica. Objašnjava da su i ove 2025. kroz budžet TK-a obezbijeđena dodatna sredstva za nove nabavke, koje su već pokrenute, čime će se povećati trenutno stanje zaliha.
- Jedina smo Direkcija robnih rezervi koja je, na osnovu odluke Vlade TK-a, a putem Crvenog krsta/križa promptno intervenisala sa odgovarajućom pomoći stanovnicima ugroženog područja Jablanice i Konjica, poručuje Sejdinović.
Prof. dr. Željko Šain, penzionisani profesor Ekonomskog fakulteta UNSA, kaže da ranija dešavanja i načini reakcija, govore da nešto nije uredu sa robnim rezervama u cijeloj državi. Radi se o segmentu ekonomske politike koji je prema Daytonu u nadležnosti entiteta, a u FBiH se dijeli sa kantonima. Smatra i da podaci o strukturi i vrsti robe, pa i količinama, ne bi trebali biti karakterisani kao državna tajna.
- Zašto se to drži pod državnom tajnom, iz političkih ili nekih drugih razloga, jer očito daje neke slutnje da nešto nije u redu sa robnim rezervama, kako po strukturi, tako i po kvalitetu i kvantitetu. Mora se znati šta spada u domenu robnih rezervi, jer u dosadašnjim nezgodama, stanjima prirodne katastrofe, vidljivo je da je više nevladin sektor participirao u smanjivanju loših rezultata, ističe prof. dr. Šain.
Smatra i da tajnovitost sluti da smo daleko od evropskih standarda i da nam je neophodan sistem koordinacije.
Kompletan O Dnevnik možete pogledati u nastavku:
