Kakvo nam je društvo, takva su i imena ulica: Fašisti ostaju među nama

Znamo li historiju ili je svjesno prekrajamo?/Damir Deljo
Pitanje naziva ulica širom Bosne i Hercegovine još dugo će biti otvoreno. Podijeljeni smo i u našoj zemlji nema volje da se riješe ni važna životna pitanja, a postizanje konsenzusa o odnosu prema fašizmu i antifašizmu čini se kao nemoguća misija.
Ozbiljna greška
Dr. Dragan Markovina, historičar i naš saradnik, na pitanje zašto smo kao društvo tako lako odbacili slavnu antifašističku prošlost i okrenuli se slavljenju fašizma odgovara protupitanjem - a šta je uopće naše društvo?
- Jer imamo ih barem tri, plus neko četvrto koje posljednjim pojedincima održava na životu nekakvu ideju antifašističke modernosti koja je izgradila inicijalnu Bosnu i Hercegovinu. Činjenica jeste, i to je, danas se ispostavilo, bila ozbiljna greška partije, da se desetljećima javno šutjelo o tome da partizanska borba jeste bila zajednička antifašistička, ali su se s druge strane i fašisti borili zajedno. A onda se nešto slično ponovilo i u posljednjem ratu. Drugim riječima, da se više ne zanosimo, njih je više i ne treba tražiti nikakvo dublje objašnjenje za ova pitanja, ističe dr. Markovina.
Stava je kako, nažalost, nema nade da pitanje naziva ulica bude konačno riješeno.
- Kao što vidimo, u ovoj državi se ne rješavaju ni puno bitnija i životno operativnija pitanja, od europskih zakona, pa sve do željezničke pruge koja četiri mjeseca nije bila u funkciji, a kamoli da bismo našli dogovor o odnosu prema fašizmu. Tim prije što bi taj dogovor onda nužno vodio do razgovora o naslijeđu posljednjeg rata, a tek tu nema šanse za bilo kakav iskorak. Drugim riječima, još je i dobro kakvi smo, podvlači naš sagovornik.
Benjamin Soko, predsjednik Sekcije mladih SABNOR-a u Bosni i Hercegovini, naglašava da su antifašističke tekovine proteklih 35 godina na udaru sa svih strana.
Mišljenja je da bi mladi ljudi trebali da se informišu iz više različitih izvora prije nego što donesu stav i mišljenje.
- Naravno, možda neka referendumska pitanja nisu postavljena, ali su planovi izlagani u izbornim programima kojima ni tada ni danas ne pridajemo dovoljan značaj prilikom izbora naših predstavnika i njihovih politika, kaže naš sagovornik.
Ističe da, ako ćemo nešto osporavati, itekako je važno da znamo zašto to činimo.
Površna razmišljanja
- Jer, nekad sami sebe zbunimo. Analiza i preispitivanje - logičko i realno - jedino to može dovesti do katarze i naše nove generacije usmjeriti da ne razmišljaju površno, kaže Soko.
Naravno, ističe Soko, da bi mladi mogli razmišljati i zalagati se za društvene vrijednosti, potrebno je da imaju olakšanje prilikom rješavanja egzistencijalnih pitanja kao što su finansiranje školovanja, rješavanje stambenog pitanja i formiranje porodice.
Kompletan Dnevnik O kanala pogledajte u nastavku.