Kakve veze imaju ćevapi sa zagađenjem zraka: Britanski medij piše o otrovnim česticama u Sarajevu
O problemu zagađenja zraka na Balkanu, što uključuje i Bosnu i Hercegovinu, piše britanski Guardian, s posebnim fokusom na Sarajevo, navodeći najnovije podatke koji govore u alarmantnom rezmjeru ovog problema.
Iako kad pomislimo na najzagađenije gradove svijeta često mislimo na Delhi ili Peking, nova istraživanja pokazuju da i u samom srcu Evrope postoje ozbiljni problemi s zagađenjem zraka.
Profesor Andre Prevot sa Paul Scherrer Instituta (PSI) u Švicarskoj istakao je: „Zimi je zagađenje česticama na Balkanu najveće u Evropi. Nivoi čestica često su viši nego u Pekingu, a ponekad spadaju među najviše na svijetu. Zimi nivo sumpor-dioksida može biti i 30 puta veći nego što uobičajeno vidimo u zapadnoj Evropi.“
Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini svake godine oko 3.300 ljudi prerano umre zbog zagađenja česticama.
Kako bi dobili realnu sliku kvaliteta zraka u Sarajevu, tim iz PSI-ja opremio je kombi najmodernijim senzorima za mjerenje zagađenja i vozio se po gradu tokom zime. Svaka vožnja trajala je oko 90 minuta, a dnevno su mogli napraviti do šest krugova.
Michael Bauer iz PSI-ja opisao je izazove istraživanja: „Jedan od najtežih dijelova studije bio je provesti toliko vremena u saobraćaju, vozeći uskim ulicama uz brda. Neki su se večeri jasno vidjeli smogovi na zapadu. U stambenim područjima osjetili smo miris dima od drva i uglja, ali i mirise roštilja, posebno ćevapa, u centru grada.“
Čak i djelimična analiza čestica pokazala je da su nivoi zagađenja često premašivali dnevne smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za 66% vremena, ponekad i više od osam puta. Najgore su pogođena stambena područja gdje je zagađenje bilo dominantno zbog grijanja domaćinstava – sagorijevanje drveta, uglja i otpada – uz visoke količine kancerogenih policikličnih aromatičnih ugljikovodika.
Studija UNDP-a iz 2023. godine preporučila je izolaciju kuća, centralno grijanje, toplotne pumpe, inspekcije peći i javno informisanje. Utvrđena su devet prioritetnih područja u gradu za hitnu akciju.
Bauer je dodao: „Naši rezultati potvrđuju prioritetne zone. Postojeći planovi za smanjenje grijanja čvrstim gorivom za 90% do 2033. godine hitno su potrebni. Čak i nakon toga, drugi izvori zagađenja i dalje će biti značajni i ne smiju se zanemariti.“
Dodatni problem je i stara vozila u Sarajevu – prosječna starost automobila iznosi 19 godina, a 10% vozila je proizvedeno prije uvođenja modernih evropskih standarda za izduvne gasove. Za poređenje, u Velikoj Britaniji 2024. prosječan automobil imao je deset godina, a kombi ili kamion osam do devet godina.
U centru Sarajeva najveći doprinos zagađenju česticama daje kuhanje u restoranima. Bauer je objasnio: „Kuhanje doprinosi značajnoj količini zagađenja u centru grada, budući da grijanje domaćinstava ovdje nije toliko važno.“
Prevot je dodao: „Miris roštilja u centru grada bio je nevjerovatan. Na neke dane osjećaj je bio kao da ste u sjevernoj Indiji… gotovo da se može osjetiti okus u ustima.“
