Kako se dijeli novac: Sve je u rukama jednog Bošnjaka
Ministrica finansija Republike Srpske Zora Vidović nedavno je izazvala pravu pometnju u BiH. Njena izjava je u javnosti, tačnije među opozicijom u BiH, protumačena tako da će RS nauštrb FBiH dobiti između 60 i 100 miliona maraka više samo zato što je Srđan Amidžić imenovan za novog ministra finansija i trezora BiH.
Trojkina “izdaja”
- Od 1. jula ove godine, prema analizi koju je napravila Uprava za indirektno oporezivanje BiH, mi bismo trebali imati koeficijent raspodjele od 34,44 posto. Takva odluka se nije mogla donijeti dok nije bio izabran ministar finansija, kazala je Vidović.
Prema ovoj njenoj izjavi, FBiH bi od PDV-a trebala dobiti 62,01 posto. Ostatak od 3,55 posto pripada Brčko distriktu.
Zvaničnici, kao i pristaše opozicionih stranaka su pohrlili da na društvenim mrežama postave komentare kako će RS dobiti 100 miliona maraka više novca zahvaljujući “izdaji” u režiji trojke.
- Što bi kazali ovi iz trojke: “Ispunjavamo ono što smo obećali”. Prema prijedlogu odluke UIOBiH o raspodjeli novca prema entitetima: Veći koeficijent za RS, manji za FBiH, glasi poruka koju je na društvene mreže postavio zastupnik DF-a u državnom Parlamentu Dženan Đonlagić.
- Prošle sedmice smo u jednom danu imali tri stvari za koje su iz trojke trebali da se pravdaju, a to su bosanski jezik, novih 100 miliona koje će dobiti RS nakon što je imenovan ministar finansija BiH, izjave Stevandića da je dogovoreno da se zatvori OHR, izjavio je u petak predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
Upravo zbog toga smo nastojali istražiti obim ove trojkine “izdaje”, odnosno kako se došlo do toga da RS dobije dodatne milione maraka na račun FBiH. Ukoliko dođe do povećanja koeficijenta isplate novca od prikupljenog PDV-a jednom entitetu, to automatski znači da je drugom entitetu smanjen postotak, jer je koeficijent za Brčko distrtikt po zakonu fiksan i iznosi 3,55 posto.
Ovdje je potrebno podsjetiti kako se inače dijeli novac od PDV-a u BiH. On se raspodjeljuje svaka tri mjeseca. Prvo se od ukupnog prikupljenog iznosa izdvaja dio koji pripada BiH, a to je četvrtina godišnjeg budžeta BiH. Ostatak se raspoređuje entitetima i Brčko dristriktu. Koeficijent za entitete izračunava Odjeljenje za makroekonomsku analizu, koje je dio Upravnog odbora UIOBiH.
- Raspodjela novca, odnosno koeficijenti se izračunavaju na osnovu krajnje potrošnje, odnosno na osnovu toga gdje su krajnji potrošači kupili neki proizvod ili uslugu, što znači da je tu plaćen i PDV. U spomenutom odjeljenju prikupljaju podatke koliko su krajnji potrošači potrošili novca u svakoj od općina, gradova, kantona, entiteta... Na osnovu tih podataka u spomenutom odjelu utvrđuju i prijedloge koeficijenata za raspodjelu. Međutim, odluku donose Upravni odbor UIO i Fiskalno vijeće, pojašnjeno nam je iz ureda Upravnog odbora UIOBiH.
Razgovarajući sa našim izvorima, saznali smo šta bi mogao biti uzrok skoka procenta za RS.
- Ovo može, recimo, biti i posljedica naglog priliva većeg broja turista i ljudi iz dijaspore u pojedine gradove u RS-u, poput Trebinja, koji su prilično pusti izvan ljetne sezone. Mogući su i drugi razlozi povećanja krajnje potrošnje u RS-u, odnosno smanjenja u FBiH, koji su doveli do ovakve raspodjele novca, rekli su nam naši izvori, dodajući da se ovi procenti mijenjaju svaka tri mjeseca.
Ilustracije radi, u posljednjem kvartalu prošle godine, u periodu oktobar-decembar, FBiH je dobila 63,10 posto prikupljenog novca, a RS 33,35 posto. Ovi procenti su već promijenjeni u prvom kvartalu ove godine, u periodu januar- mart. Prema tadašnjoj raspodjeli, FBiH je dobila 62,60 posto novca od PDV-a, a RS 33,85 posto. Nakon smanjenja razlike u procentima između entiteta, u drugom kvartalu ove godine novac koji je dobila FBiH raste, te iznosi 62,94 posto, a RS-u pripada 33,51.
Ovakve odluke se već niz godina donose u BiH i to četiri puta godišnje, a niko do sada nije obraćao pažnju na to. Ne bi, vjerovatno, ni sada da se Vidović nije javno “pohvalila” iznosom koji će dobiti RS, zarad svoje muke, odnosno dubioze u budžetu RS-a.
Potrebno je znati i kako odluka o raspodjeli, ma kakav da je prijedlog, neće biti provedena sve dok je ne usvoji Fiskalno vijeće. Da Fiskalno vijeće ne mora usvojiti baš svaku odluku, ilustruje primjer od jula 2017. do kraja 2018. godine, kada iz FBiH nisu prihvaćeni tadašnji prijedlozi koeficijenata. Zbog toga je RS tužio i na kraju dobio FBiH, tvrdeći kako je zbog neprihvatanja novih i raspodjele po posljednjim usvojenim procentima, RS uskraćen za 34,5 miliona maraka.
Jedna od mantri koju ponavljaju opozicione stranke je da je, zahvaljujući podršci trojke u imenovanju Amidžića na poziciju državnog ministra finansija, u Fiskalnom vijeću stvoren omjer od tri predstavnika srpskog naroda, dva predstavnika Hrvata i samo jednog Bošnjaka. Tačno je da je ovakav sastav, ali je apsolutna neistina da je to zasluga trojke. Naime, članovi Fiskalnog vijeća se ne biraju, nego oni to postaju po automatizmu funkcija koje obavljaju.
Način glasanja
U Fiskalno vijeće ulaze predsjedavajući Vijeća ministara BiH, entitetski premijeri i ministri finansija države i entiteta. Trenutno su to iz reda srpskog naroda Srđan Amidžić (ministar finansija BiH), Radovan Višković (premijer RS-a) i Zora Vidović (ministrica finansija RS-a). Iz reda Hrvata su tu Borjana Krišto (predsjedavajuća VMBiH) i Toni Kraljević (ministar finansija FBiH), dok je jedini Bošnjak u ovom tijelu Nermin Nikšić (premijer FBiH).
Ono što opozicija zaboravlja spomenuti je da je i u dosadašnjem sazivu Fiskalnog vijeća bio potpuno identičan omjer. Iz reda srpskog naroda su bili Zoran Tegeltija (predsjedavajući VMBiH), te spomenuti Višković i Vidović. Iz reda Hrvata su to bili Vjekoslav Bevanda (ministar finansija BiH) i Jelka Milićević (ministrica finansija FBiH), a jedini Bošnjak je bio Fadil Novalić (premijer FBiH).
Osim toga, sam omjer je potpuno nebitan zbog načina glasanja u Fiskalnom vijeću. Da bi neka odluka bila usvojena, potrebno je da za nju glasa najmanje pet od šest članova, te barem po jedan predstavnik svakog od naroda. To znači da je Nikšić trenutno jedini član Fiskalnog vijeća bez kojeg ne može biti usvojena nijedna odluka, kao što je bio Novalić u prošlom sazivu.
