Kako njemački mediji gledaju na situaciju u BiH: Da li će EUFOR pomoći pri hapšenju Dodika?
On panično udara oko sebe. Prijeti da će povući i druge sa sobom u propast ako se ne svrstaju uz njega. Prijatelj Kremlja i desničarski separatista Milorad Dodik, koji u BiH obavlja dužnost predsjednika entiteta RS, ne pokušava samo izbjeći hapšenje, već i poništiti još uvijek nepravosnažnu presudu prema kojoj mora napustiti funkciju predsjednika RS-a, koristeći se svim mogućim neustavnim potezima.
Tako je izdao naredbu da svi koji žive u RS-u moraju napustiti državne institucije – posebno pravosuđe i policijske organe – i preći u entitetske institucije RS-a. Čak je zaprijetio Srbima i Srpkinjama koji rade u državnim institucijama da će biti krivično gonjeni ili imovina konfiskovana ako ne napuste te institucije.
Predsjednik SDS-a Milan Miličević oštro je reagovao na Dodikove prijetnje, ističući na društvenim mrežama da Dodik "ugrožava egzistenciju srpskog naroda". Napisao je: "S kojim pravom Milorad Dodik ugrožava egzistenciju hiljada porodica prijeteći oduzimanjem imovine Srbima koji časno i profesionalno obavljaju svoj posao u SIPA-i, Sudu, Tužilaštvu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću – institucijama koje je i sam osnovao zajedno s visokim predstavnikom?"
Predstavlja se žrtvom
Do sada su ljudi u RS-u uglavnom ignorisali Dodikove pozive, koji su očigledno izvan kontrole. Nijedan zaposlenik pravosudnih organa Bosne i Hercegovine nije reagovao na njegov poziv. Kako je zvanično saopćila SIPA, od skoro 300 pripadnika koji se izjašnjavaju kao Srbi, samo dvoje ih je odlučilo napustiti državnu agenciju. Direktor SIPA-e Darko Ćulum podnio je ostavku – vjerovatno kako ne bi morao donositi odluke o Dodikovom hapšenju. Do sada nije uputio zahtjev misiji EUFOR-a za podršku pri eventualnom hapšenju Dodika, piše njemački Der Standard.
U međuvremenu, Dodik je u srijedu otišao na granicu između BiH i Srbije, okružen teško naoružanim pripadnicima žandarmerije, specijalne antiterorističke jedinice – očigledno iz straha da ne bude uhapšen. Tvrdio je da je politički progonjen i koristio se rasističkom, islamofobnom retorikom: "Ovo je muslimanski ustanak protiv nacionalnih interesa Srbije i Republike Srpske." Već godinama se Dodik predstavlja kao žrtva kako bi opravdao svoje antidržavno djelovanje.
Dodik je posljednjih sedmica neprestano inicirao zakone koji bi uništili državu BiH, s ciljem da RS osnuje nove institucije, odvoji se i entitet RS preuzme nadležnosti svih državnih institucija na svom teritoriju. Nedavno je najavio osnivanje nove granične policije – kako bi spriječio vlastito hapšenje. U ponedjeljak je nalog za njegovo hapšenje proširen, što znači da bi sada i Granična policija mogla provesti hapšenje, a ne samo Sudska policija, kako je to ranije bilo predviđeno. Sljedeći korak mogao bi biti i međunarodna potjernica preko Interpola.
Uništavanje državnih institucija bio je cilj nacionalističkih agresora u ratu prije više od 30 godina, kada se pokušavalo stvoriti "Veliku Srbiju". I dalje je neizvjesno hoće li EUFOR pomoći državnim institucijama u hapšenju Dodika i dvojice njegovih saradnika, protiv kojih također postoje nalozi za hapšenje. Pored Dodika, sud je naložio i pritvor za predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića i premijera RS Radovana Viškovića na mjesec dana, jer su kršili ustavni poredak države.
EUFOR još uvijek nije primio zahtjev od državne policije za osiguranje "sigurnog i stabilnog okruženja" u slučaju hapšenja, iako to spada u njihov mandat. Postoji realna opasnost da će Dodik okupiti policijske snage RS-a kako bi spriječio hapšenje silom.
Ključno pitanje ostaje hoće li u Bruxellesu – posebno u Evropskoj službi za vanjske poslove – biti definisana jasna strategija za naredne dane i sedmice. Postoje oni koji tvrde da EU konačno mora pomoći bh. vladavini prava, dok drugi i dalje vjeruju u popustljivost prema Dodiku, misleći da bi ga nekakvi dogovori mogli obuzdati. Odluka EU u ovom slučaju ne određuje samo sigurnost BiH, već i daje signal Kremlju o tome da li Evropljani mogu sami brinuti o vlastitoj sigurnosti.
Bilateralne sankcije
Grupa od 28 zastupnika iz različitih frakcija Evropskog parlamenta obratila se pismom visokoj predstavnici EU za vanjske poslove Kaji Kallas, tražeći sankcije protiv Dodika. No, kako bi Mađarska vjerovatno uložila veto na takve sankcije, nekoliko država EU sada razmatra uvođenje bilateralnih sankcija. I u britanskom parlamentu se raspravlja o mjerama protiv Dodika.
Bh. ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, koji je u srijedu boravio u Bruxellesu, rekao je nakon sastanka: "Očekujemo da će EU postati aktivnija u suprotstavljanju projektima vlasti RS-a. Neke zemlje će uvesti bilateralne sankcije protiv Dodika, ali, nažalost, i protiv građana RS-a."
Dodao je da "niko od nas ne traži od EUFOR-a da uhapsi Dodika, jer to nije njihov mandat, ali EUFOR je dužan podržati institucije koje su napadnute od čovjeka koji se ilegalno brani". Naglasio je i da se u Bruxellesu sada "polako shvata razmjer Dodikovog ludila", naročito nakon njegovih prijetnji oduzimanjem imovine Srbima koji mu se ne povinuju.
Kao moguća efikasna mjera razmatra se zamrzavanje sredstava RS-a. Dodik nije pritisnut samo zbog stalnog kršenja ustava i pravosudnih postupaka protiv njega, već se RS suočava s finansijskom krizom. Sljedeće godine mora vratiti skoro 1,6 milijardi maraka dugova, uključujući one na Londonskoj i Bečkoj berzi. Vlada RS-a je stoga nedavno pozvala građane da kupuju obveznice – pet miliona obveznica s nominalnom vrijednošću od jedne marke, čime pokušava prikupiti novac od vlastitog stanovništva.
