Kako Hercegovina grabi državnu imovinu: Šume, vode, zemlja, more - kvadrat je nekad i dvije KM

Zakon o državnoj imovini nemamo. Od Republike Srpske se ne vidi šta radi Federacija Bosne i Hercegovine. Jedni s motko entitetske nadležnosti”, drugi sa štitom državnosti grabe i šume i vode i kvadrate. Državnu imovinu otima ko stigne. Protustavna otimačina. Balvani se odavno kotrljaju, jer šume krči i HA i BE komponenta. Zajednički marširaju kroz prirodne resurse: krče, preprodaju, utaljuju...

Sporna prodaja

Šume, vode, zemlja, pa i more imaju nove vlasnike i svoju cijenu. A nije ni skupo. Cijena po kojoj se rasprodaje državna imovina ponekad je simbolična – tek dvije KM po kvadratu.

Zato POSKOK ujeda po Hercegovini. Pripadnici Federalne uprave policije (FUP), po nalogu Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala (POSKOK), u općini Grude oduzeli su dokumentaciju povezanu s prenamjenom državnog zemljišta.

Prema saopćenju Federalnog tužilaštva, provode se istražne radnje zbog sumnje da je počinjeno krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja. Mediji su, naročito hercegovački, i ranije pisali o prodaji zemljišta površine od oko 330.000 kvadratnih metara 2021. godine po cijeni od dvije KM. Izuzeta dokumentacija će poslužiti kao dokaz u istrazi protiv načelnika Gruda Ljube Grizelja i njegovih saradnika u slučaju prodaje državnog zemljišta.

U izvještaju FUP-a navodi se kako je Grizelj zajedno s Frankom Leko, predsjedavajućom Općinskog vijeća Gruda, ishodio da se na dnevni red sjednice OV-a uvrsti Odluka o određivanju građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu, koju su vijećnici i usvojili.

Tom odlukom je definisano da će se Općina Grude upisati kao vlasnik u zemljišnim knjigama, a u katastarskom operateru kao korisnik sa dijelom 1/1 nad šest nekretnina, nakon što se izvrši prenamjena iz šumskog i poljoprivrednog zemljišta u građevinsko.

Krajni cilj, kako se navodi, bio je da se te nekretnine u daljim prodajnim postupcima trajno otuđe na štetu imovine države BiH, čime bi se neizravno pribavila nepripadajuća korist trećim fizičkim i pravnim osobama.

Dok se istražuju nepravilnosti u Grudama, u Čapljini se uveliko planira prodaja imovine koja je, barem formalno, pod zabranom raspolaganja. Javna licitacija za prodaju nekretnina Terminala Dretelj kod Čapljine zakazana je za 22. august, s početnom cijenom od 15,5 miliona KM iako se radi o državnoj imovini.

Ured visokog predstavnika pozvao je domaće institucije da istraže ovaj slučaj i iskoriste sve raspoložive pravne mehanizme za zaštitu imovine i provedbu zakona. Dalo bi se zaključiti da OHR, za sada, prepušta domaćim institucijama da se same nose s rasparčavanjem državne imovine.

Stranke trojke (SDP, NiP i NS) pozvale su Pravobranilaštvo BiH da poduzme odlučne i konkretne korake, ali i pravosudne institucije da istragom i procesuiranjem stave tačku na glasine o tome kako je, u kojim okolnostima i čijom krivicom i odgovornošću državna imovina uknjižena na privatnu kompaniju.

Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine uputilo je Općinskom sudu u Mostaru hitan zahtjev za izuzimanje državne imovine iz stečajne mase i Općinskom sudu u Čapljini zahtjev za upis zabrane raspolaganja i otuđenja na parcelama i objektima u vlasništvu države BiH nakon saznanja da je Hercegovačka banka d.. Mostar u stečaju zakazala javnu prodaju nekretnina Naftni terminal Dretelj, među kojima su i nekretnine u državnom vlasništvu.

Radi se o nekretninama upisanim kao opštenarodna imovina, a koje su, prema navodima Pravobranilaštva, nezakonito preknjižene na određena pravna lica, a potom na Hercegovačku banku d. d. Mostar u stečaju.

- Pravobranilaštvo smatra da nije bilo pravnog utemeljenja da se izvrši preknjižavanje vlasništva na državnoj imovini, a posebno ističe da su navedene radnje izvršene bez saglasnosti vlasnika nekretnina, države BiH, navodi se u saopćenju za javnost koje potpisuje zamjenica pravobranioca BiH Almina Pilav.

Za terminal su navodno zainteresovane kompanije iz Hrvatske i Hercegovine, uključujući i stranog biznismena bliskog HDZ-u.

Profesor ustavnog prava Davor Trlin za Oslobođenje kaže da je ključno donošenje sveobuhvatnog zakona o državnoj imovini na nivou BiH, koji bi definirao vlasništvo, upravljanje i raspolaganje državnom imovinom.

- Ustavni sud BiH je jasno utvrdio da je država BiH titular državne imovine, uključujući poljoprivredno zemljište, šume i vode. Parlamentarna skupština BiH mora usvojiti zakon koji bi uspostavio jasan pravni okvir. OHR ima ovlasti da intervenira kada domaće institucije ne poštuju zakon. Njihova privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom ostaje na snazi dok se ne donese konačni zakon. Idealno, usvajanje zakona na državnom nivou uskladilo bi se s odlukama Ustavnog suda i međunarodnim standardima, osiguravajući transparentno upravljanje imovinom i sprečavanje zloupotreba, govori Trlin i dodaje da političke nesuglasice između entiteta i etničkih grupa otežavaju konsenzus o državnoj imovini.

- Entiteti i niže jedinice često samovoljno upisuju državnu imovinu kao svoju (recimo, Grude), a nedostatak političke volje i korupcija usporavaju reforme. Realno, bez snažnog međunarodnog pritiska i sankcija za nepoštivanje zakona napredak će biti spor, smatra Trlin.

Podsjeća da se zbog zabrane raspolaganje državnom imovinom, dok Parlamentarna skupština ne usvoji konačni zakon, svaki prijenos imovine smatra ništavnim.

Reakcija države

- Što omogućava sudovima i tužiteljstvima da ponište nezakonite transakcije (npr. prodaja Terminala Dretelj). Ustavni sud BiH odlučuje o ustavnosti akata i može poništiti odluke entiteta ili jedinica lokalne samouprave ako krše državne nadležnosti. FUP i POSKOK imaju ovlasti za istragu i oduzimanje dokumentacije u slučajevima zloupotrebe (npr. Grude, gdje je osumnjičen Grizelj). Krivični zakon FBiH predviđa sankcije za zloupotrebu položaja i nezakonitu prodaju imovine, kaže Trlin i dodaje da se nezakonite prenamjene mogu osporiti inspekcijskim nadzorom.

- Pravobranilaštvo BiH može podnijeti tužbe protiv nezakonitog raspolaganja državnom imovinom (npr. tužbe protiv HNŽ-a zbog prodaje zemljišta u Kruševu i Pijescima za 4 feninga po kvadratu). Institucije moraju ažurirati katastar i zemljišne knjige kako bi se spriječilo nezakonito preknjižavanje. OHR može intervenirati ako domaće institucije ne poštuju zabranu raspolaganja. Strogo provođenje kaznenih mjera i primjena mehanizama protiv službenih osoba (npr. optužnice protiv Grizelja i vijećnika) mogu djelovati preventivno, rekao je Trlin.