Kako će se dalje razvijati kriza u BiH? FSI predstavio pet mogućih scenarija nakon 12. juna

U Istočnom Sarajevu, 24. aprila 2025. godine, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorad Dodik svečano je otvorio zgradu Rektorata i Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu/Damir Deljo

Milorad Dodik je u epicentru krize u BiH/ Foto: Damir Deljo

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

U Srebrenici je predstavljen izvještaj „Sa riječi na djela: Hronologija pokušaja podrivanja ustavnog integriteta Bosne i Hercegovine“, koji hronološki dokumentuje zakonodavne, političke i institucionalne poteze vlasti Republike Srpske od sredine 2023. do sredine 2025. godine. Dokument donosi analizu pokušaja osporavanja nadležnosti državnih institucija i razgradnje ustavnog poretka BiH, te upozorava na moguće scenarije razvoja krize.

Prvi scenarij koji analitičari Foruma za saradnju i istraživanja navode jeste institucionalna reintegracija države kroz primjenu zakona. U tom slučaju, organi BiH bi izvršili presude Suda BiH i priveli odgovorne za kršenje ustava, uz podršku međunarodne zajednice kroz sankcije i uvjetovano finansiranje. Time bi se RS prisilio na povlačenje neustavnih zakona i povratak u okvir ustavne saradnje.

Drugi scenarij podrazumijeva uspostavljanje paralelnog pravnog sistema unutar RS-a. Entitetske vlasti bi u tom slučaju nastavile odbijati primjenu odluka državnih organa, čime bi se faktički uspostavila dva odvojena sistema vlasti. To bi dugoročno paraliziralo državu, ugrozilo njen evropski put i otvorilo vrata sličnim pokušajima u drugim regijama.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Treći scenarij opisuje politički dogovor kroz pregovore domaćih i međunarodnih aktera. U takvoj varijanti, RS bi privremeno obustavio spornu legislativu, dok bi zauzvrat dobio političke i finansijske ustupke. Iako bi se time povratila površna funkcionalnost institucija, problem ustavne krize bi ostao neriješen, a kompromisi bi teško bili prihvaćeni među biračima, naročito u Federaciji BiH.

Četvrti scenarij uključuje eskalaciju krize u međunarodni konflikt koji zahtijeva intervenciju OHR-a i EUFOR-a. U slučaju da RS nastavi militarizaciju policije i ometa djelovanje državnih organa, međunarodna zajednica bi mogla reagirati silom – hapšenjima, uklanjanjem političkih aktera i vraćanjem ustavnog poretka u okvir Dejtonskog sporazuma.

Peti scenarij predstavlja najradikalniji ishod – formalnu ustavnu dezintegraciju Bosne i Hercegovine. RS bi u tom slučaju usvojio vlastiti „ustav“, odbacio sve državne zakone, uspostavio oružane i carinske snage, te organizovao referendum o nezavisnosti. Time bi bio pokrenut proces konačnog raspada ustavnog poretka i duboke destabilizacije regiona.

Forum za saradnju i istraživanja okuplja pravne i političke stručnjake koji se fokusiraju na zaštitu ljudskih prava povratničkih zajednica u entitetu RS. Izvještaj je preveden na engleski jezik i dostavljen svim relevantnim domaćim i međunarodnim akterima. Možete ga u cijelosti pročitati na ovom linku.