Kako će se BiH izboriti sa energetskom tranzicijom i je li realan scenario da struje neće biti tokom noći?
Rudnici u BiH su u katastrofalnom stanju, a država još nije spremna za proces dekarbonizacije iako se obavezala na to. Potrebna su ulaganja u obnovljive izvore energije, poboljšanje energetske efikasnosti, kao i razvijanje distribucijske mreže. Premijer FBiH Nermin Nikšić posjetio je prije nekoliko dana Rudnik Kreka u Tuzli.
- Rudari zaista daju sve od sebe, pojačali su proizvodnju i to je veoma važno za stabilizaciju elektroenergetskog sektora Federacije BiH kako bismo zadržali energetski suverenitet, te da ne bismo od izvoznika električne energije postali uvoznik, izjavio je Nikšić.
Kapaciteti
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, na pitanje o poskupljenju struje, kazao je da su u pitanju mjere štednje, jer u FBiH nema dovoljno proizvedene struje. Navodi da se proizvodnja u rudnicima smanjila, ali da problema u proizvodnji električne energije neće biti ako ona bude na visokom nivou, kao što je u ovom trenutku.
U rudnicima FBiH zaposleno je oko 10.000 radnika. Od toga ih više od 7.300 radi u sedam rudnika koncerna Elektroprivrede BiH. Oko 95 posto godišnje proizvodnje koristi se kao gorivo za proizvodnju struje u termoelektranama u Tuzli, Ugljeviku, Stanarima, Kaknju i Gacku. Rudnici bi se trebali ugasiti do 2050. godine.
- Nije se pravovremeno, potpuno i samostalno odlučivalo u određenim vremenskim fazama. Potpuno nejasan odnos između Elektroprivrede i rudnika koncerna je rezultirao produbljivanjem problematike rudnika, a samim tim i stabilnosti EPBiH. Neupitno je da je ugalj potreba i da će biti u narednih 20 godina, jer država nema kapacitet da tako brzo pređe na obnovljive izvore energije, kaže nam Sinan Husić, predsjednik Sindikata radnika rudnika u Federaciji BiH.
Energetski stručnjaci u BiH saglasni su u tome da su mnoge šanse propuštene, ali da se situacija mijenja. Ni mnogo razvijenije zemlje od BiH nisu se uspjele potpuno osloboditi uglja. Klasično skladištenje električne energije neće više biti moguće u budućnosti.
Azrudin Husika, energetski stručnjak, smatra da će BiH ući u sistem trgovanja emisijama ili će uspostaviti vlastiti, što će onda onemogućiti poslovanje onih koji koriste fosilna goriva, a pogotovo korištenje uglja za proizvodnju električne energije. Bez struje BiH ne bi trebala ostati.
- Mislim da nije realno očekivati taj scenarij, s obzirom na investicije u tom sektoru, a ono što mi primarno vidimo jesu problemi u rudnicima i investicije od ove tri većinski državne elektroprivrede. Privatna ulaganja obično ne vidimo ili prođu malo ispod radara, ističe Husika.
Kako napraviti skladištenje da bismo, onako kako smo naučili, imali struju 24 sata dnevno? Ovo su veliki izazovi koji nemaju veze samo sa ugljem, termoelektranama, stanjem u rudnicima unutar koncerna EPBiH. To je totalni zaokret u pogledu na električnu energiju i njene izvore, analizira Jerlagić.Taktiziranje
Bosna i Hercegovina ima 14 rudnika uglja, od čega je deset u javnom, dok su ostali u privatnom vlasništvu. Sedam rudnika, među kojima je i onaj u Zenici, u vlasništvu je FBiH i njenog javnog preduzeća Elektroprivreda BiH. Dva rudnika su u vlasništvu preduzeća Elektroprivreda Republike Srpske.
- Puno se taktiziralo, bilo neodlučno, puno vremena se provelo negdje na sredini puta, da li se treba oslanjati na ugalj i kopati ga ili razvijati projekte koji će obezbijediti pravu modernizaciju tih rudnika, podsjeća Husić.
Tranzicija s uglja na obnovljive izvore energije jedan je od uslova koji BiH treba ispuniti na putu prema Evropskoj uniji. Energetski stručnjak Edhem Bičakčić u podcastu Oslobođenja ocijenio je da potezi u energetskom sektoru nisu bili učinkoviti.
- Nezadovoljan sam što Elektroprivreda nije odlučnije pratila te trendove energetske tranzicije, rekao je Bičakčić.
