Kada će vlada FBiH donijeti zakon koji će zaštititi žene?

Dva ključna zakona trebala su se naći juče pred zastupnicima federalnog Parlamenta. Zakon o zaštiti nasilja prema ženama u Federaciji BiH, te povučene izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije BiH. Iz Vlade FBiH su povlačenje obrazložili velikim brojem amandmana.

Prevencije nema

Ovi zakoni predstavljaju neophodan ali nedovoljan korak ka efikasnijoj borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Svi se sjećamo ubistva Nizame Hećimović. Njena tetka iz čije kuće je odvedena i ubijena Nizama želi pravdu za sve žene. Niko ne smije da bude žrtva. I ona je juče bila u federalnom Parlamentu.

I tog avgusta 2023. postojao je zakon, ali ako ga imamo, zakon treba da provodimo. Sigurna kuća nam nije pomogla, socijalni rad Gradačac, ni oni svoj dio posla nisu odradili, sud u Gradačcu, policija u Gradačcu, niko nas nije zaštitio. Ako imamo neke zakone, mi moramo da ih provodimo, a ne samo da ih imamo na papiru, rekla nam je Zijada Vuković-Pamuković, tetka ubijene Nizame Hećimović.

I Nizama i sve ubijene žene tražile su pomoć, zaštitu. Sistem je zakazao, nije bilo adekvatne reakcije.

- Trebamo pratiti šta se dešava na svim nivoima vlasti, recimo, s izmjenama Zakona o zaštiti u porodici, šta se dešava sa Krivičnim zakonom i ostalo. U svakoj lokalnoj zajednici od 11. avgusta 2023. upoznala sam niz ženskih organizacija koje se bave problematikom nasilja u porodici u svojim sredinama. Cijeneći taj odnos, smatramo da je nužno obratiti pažnju na jačanje lokalnih institucija, na sav spektar koji podrazumijeva reagovanje, sprečavanje i zaštitu žrtava nasilja, jer je jako slab angažman na prevenciji, rekla nam je Nerma Šarić, članica neformalne grupe Građani i građanke Gradačca.

Bosna i Hercegovina je još 2013. godine ratificirala Istanbulsku konvenciju, ali je godinama izostajala politička volja da se ona provede. U međuvremenu, nasilje nad ženama postalo je sve prisutnije i okrutnije. Članice organizacije Glas žene iz Bihaća prikupile su 7.000 potpisa podrške građana za uvođenje člana 166 a, koji će posebno definirati teško ubistvo žene i koji bi trebao biti uvršten u Krivični zakon Federacije.

Najavljen amandman

Hoće li femicid konačno dobiti posebnu kategoriju u okviru krivičnog zakona?

- Danas jeste povučena tačka sa dnevnog reda, ali nas je predstavnik Ministarstva na Komisiji za ravnopravnost spolova informisao da će taj naš amandman, odnosno amandmani, biti uvršteni u prijedlog kada bude ponovo došao u Parlament, rekla nam je Enisa Raković, direktorica Glasa žene.

Spore reakcije

Zakoni za nasilje predviđaju kazne od godine do dugotrajnog zatvora, odnosno 45 godina ukoliko se radi o ubistvu. Ipak, svi oni koji su preživjeli nasilje ili su kao porodica to preživljavali, kažu da prevencija i zaštita moraju biti dostupne odmah.

- Treba da daju neku zaštitu ženama, da ih zaštite, ne želim da ih nazovem žrtvama, to su žene, to su majke, to su djevojke, njima treba zaštita i to je najbitnije, govori nam Zijada Vuković-Pamuković.

Nerma primjećuje da su reakcije zakonodavnih organa jako spore u odnosu na stanje u društvu.

- Pozivam sve građane da detaljno pratimo šta se dešava sa propisima koji se tiču zaštite žrtava nasilja, kakvi će pravilnici biti doneseni, koliko ažurirani, pogotovo kada se tiče Krivičnog zakona Federacije BiH. Toliko možemo, poziva Šarić.