Kad nema reformi, poteže se otcjepljenje: Dodiku i Čoviću kriza draža od odgovornosti

Kad reforme postanu preteške, a odgovornost nepoželjna, na scenu se vraćaju velike teme - otcjepljenje entiteta i preispitivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, koje se nude kao politički spektakl. Glavni akteri, a ko drugi do lideri SNSD-a i HDZ-a Milorad Dodik i Dragan Čović, sve uz najave diplomatskih tura po Bruxellesu i Washingtonu.

Amerikanci znaju

- Priče o navodnoj ugroženosti kršćana i “islamizaciji” Bosne i Hercegovine prvenstveno su dio unutrašnje političke strategije Milorada Dodika i Dragana Čovića. Takva retorika u Washingtonu ne nailazi na ozbiljno “plodno tlo”, jer je američka administracija dobro upoznata s ustavnom strukturom BiH i kontinuirano naglašava podršku suverenitetu, teritorijalnom integritetu i građanskoj jednakosti, kaže za Oslobođenje Davor Trlin, profesor ustavnog prava na Internacionalnom univerzitetu Burch.

Zašto baš ova platforma

Dodik uzburkao javnost intervjuom na Lindell TV: Ko će ga u SAD-u zapravo pogledati?

Trlin podsjeća da su u 2025. godini SAD ukinule sankcije Dodiku, što je izazvalo podijeljene reakcije, te da to nije signal podrške separatizmu - već pokušaj resetiranja politike prema BiH kako bi se podržala stabilnost i EU/NATO-integracija.

- Riječ je, prije svega, o predizbornom narativu koji ima za cilj homogenizaciju biračkog tijela i stvaranje pritiska za dalje etničke i teritorijalne podjele, uključujući ideju trećeg entiteta ili faktičku razgradnju države, precizira Trlin.

Kada je riječ o tzv. redefiniranju Daytona, profesor Trlin naglašava kako treba biti realan: međunarodna zajednica, a posebno ključni zapadni akteri, ne podržava prepakivanje Dejtonskog sporazuma na način kako ga zagovaraju Dodik i Čović.

Izbjegavanje kompromisa

- Svaka ozbiljna promjena ustavnog okvira BiH može se desiti samo kroz širi politički konsenzus i u pravcu jačanja funkcionalnosti i jednakosti građana, a ne kroz dodatnu etničku fragmentaciju. U tom smislu, njihovi prijedlozi više služe kao politički pritisak, nego kao realan i ostvariv plan. Realnije je postepeno usklađivanje s EU standardima, uz jačanje centralnih institucija, ali to zahtijeva kompromis koji Dodik i Čović trenutno izbjegavaju, riskirajući dalju destabilizaciju, kaže Trlin, poručujući da BiH treba fokus na inkluzivnom dijalogu i reformama, a ne na etničkim podjelama koje samo produžuju krize.

Podsjetimo, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nedavno je ponovio staru mantru kako njegov “glavni cilj - nezavisna Republika Srpska nije nestao”, dok lider HDZ-a BiH Dragan Čović u fokus stavlja međunarodne poruke, pozivajući se na izjave bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Michaela Flynna.