Južna interkonekcija po mjeri Čovića: Livno i Posušje traže odvojke gasovoda

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić rekao je da će zakon o gasovodu južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska u najskorije vrijeme biti na dnevnom redu federalne Vlade i da će nadležna kompanija biti BH Gas, te da ne dolazi u obzir neko drugo preduzeće.
Nećemo o rokovima
- Zakon je u poodmakloj fazi i uzeli smo na sebe da riješimo amandmane koji su ranije upućeni. Gledamo da Vlada inkorporira sve amandmane u tekst zakona, da otklonimo nejasnoće. Neću da govorim rokove. U najskorije vrijeme ćemo imati zakon na Vladi i uputiti ga u Parlament. Ne može biti novih kompanija, mora biti pod plaštom javnog preduzeća BH Gas, potcrtao je.
Upravo je to ono sa čime se ne slaže partner trojke - HDZ, koji insistira da nosilac projekta bude nova kompanija sa sjedištem u Mostaru uprkos činjenici da se u projektu i u svim drugim dokumentima vezanim uz južnu interkonekciju kao transporter gasa navodi BH Gas.
I pored toga što je federalno Ministarstvo prostornog uređenja odbilo da da urbanističku saglasnost za izgradnju gasovoda na zahtjev kompanije BH Gas, Nikšić negira da u Vladi ima opstrukcija od ministara iz HDZ-a. BH Gas je, podsjećamo, ovaj zahtjev podnio u junu 2021, a skoro tri godine kasnije stigla je odbijenica od ministarstva na čijem je čelu kadar HDZ-a BiH.
Federalni ministar prostornog uređenja Željko Nedić kaže za Oslobođenje da se radi o čisto tehničko-pravnim pitanjima.
- Da bi se izdala urbanistička suglasnost za jedan takav objekt koji je na prostoru više županija/kantona, federalno Ministarstvo pored svih ostalih suglasnosti mora imati i suglasnosti, odnosno pozitivno mišljenje od županija/kantona preko kojih je predviđeno da taj plinovod prolazi, a što sve ponovo mora biti u suglasnosti sa njihovim prostornim planovima. Znači, Ministarstvo je od četiri županije/kantona, preko čijeg teritorija je predviđeno da prolazi plinovod južna interkonekcija, dobilo tri negativna mišljenja iz tri županije iz razloga što to nije usklađeno sa njihovim prostornim planovima, što nisu predviđeni krakovi/odvojci kako bi trebalo da bude. To su već detalji o kojima će biti pisano očitovanje Ministarstva, pojašnjava Nedić.
Pri tome ističe da tu nema politike, već je, kako kaže, čisto struka u pitanju.
- Federalnim Zakonom o prostornom planiranju je preciziran način izdavanja urbanističkih suglasnosti i od Ministarstva je ovo sve točno navedeno što sam vam rekao. Pored toga, ima još određeni dio nedostataka koje je BH Gas imao u svom zahtjevu i zbog kojeg mi praktično nismo mogli izdati urbanističku suglasnost za taj objekt, dodaje ministar.
Govoreći o koracima koji slijede, Nedić kaže da investitor treba da osigura pozitivna mišljenja, odnosno da se sva ova regulativa koja je predviđena - uredi na način da je taj projekt kompatibilan sa prostorno-planskom dokumentacijom spomenutih kantona.
U BH Gasu navode, kako piše RSE, da je Ministarstvo tražilo da se u okviru gasovoda ostave odvojci za Livno i Posušje u zapadnoj Hercegovini, a ne samo za Mostar, kako je prvobitno bilo planirano.
- To se da korigovati pošto je još idejni projekat, nije rađen glavni, rekao je Edis Baković, direktor BH Gasa, koji je potvrdio da su rješenje dobili 27. maja, te da nastavljaju raditi sa resornim ministarstvom na rješenju.
Podsjećamo, zakon kojim bi se službeno pokrenula gradnja gasovoda usvojen je u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH krajem 2021. godine i tada su za njega glasali i poslanici HDZ-a BiH. Zakon je potom blokiran u Domu naroda, jer je HDZ uložio amandmane prema kojim bi BH Gas bio isključen iz projekta, a nosilac bi bila kompanija koju bi tek trebalo osnovati.
Kako u proceduri zakona još nema, federalni poslanici iz SDA su na prošloj sjednici zatražili da se on uvrsti u dnevni red i donese po hitnom postupku.
- Kako budu dolazili hladniji dani, ova tema bit će goruće pitanje za veliki broj građana, rekao je poslanik SDA Salko Zildžić.
No, ovaj prijedlog nije prihvaćen. Poslanik DF-a Mahir Mešalić je, nakon što je federalno Ministarstvo prostornog uređenja odbilo da da urbanističku saglasnost za gradnju južne interkonekcije, podsjetio dopredsjedavajućeg Doma Mladena Boškovića (HDZ) na ovaj projekat. Dok je Bošković govorio o obavezama koje je zakonodavnoj vlasti adresirao visoki predstavnik, Mešalić je napomenuo i upozorenja Ambasade SAD-a BiH upućena lideru HDZ-a Draganu Čoviću.
- Ako već govorimo o strancima, ispunite zahtjev američke ambasade i odblokirajte nam energente. Uputite zakon o južnoj interkonekciji u Parlament. O tome se radi. Nemojte vi nama govoriti i dešifrirati šta gospodin Schmidt govori. Mi smo dobro razumjeli šta on govori, rekao je.
Podsjećamo, predsjednik HDZ-a Dragan Čović upozoren je u više navrata da prestane blokirati projekat Južna interkonekcija, počevši od pisma američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena, a oštre poruke uputio mu je i ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy, koji je sa Energetskog samita održanog u Neumu pozvao domaće političare na brzo djelovanje kako bi se osigurala energetska nezavisnost i stabilnost BiH.
Alternativni izvor
- Sa samita šaljem hitnu poruku da ističe vrijeme za provođenje ključnih reformi koje su potrebne da se isprave godine lošeg upravljanja, korupcije i zanemarivanja, što je bh. energetski sektor ostavilo u užasnom stanju - pun je slabosti i nefunkcionalan. Odgađanje donošenja propisa, korupcija, ovisnost od ruskog plina, zastarjela infrastruktura i nadolazeći porezi na ugalj samo su neki od izazova koji prijete energetskoj sigurnosti zemlje i koji bi mogli izbaciti iz tračnica njezin energetski sektor u predstojećim decenijama. Političari vođeni vlastitim interesima moraju se skloniti sa puta ovom projektu koji uživa širok konsenzus i koji će osigurati alternativni izvor prirodnog plina, otvoriti nova, dobro plaćena radna mjesta, omogućiti ekonomsku revitalizaciju Hercegovine i biti podrška ekonomskom rastu cijele FBiH, rekao je Murphy.