Josip Brkić: Politikom malih koraka ući ćemo u NATO
Bijela kuća je dobila novog-starog stanara: Donald Trump, 45. predsjednik, preuzet će drugi mandat, kao drugi u američkoj historiji kome je to uspjelo neuzastopno. Pitanje svih pitanja jeste odnos prema ratovima - stanje na Bliskom istoku oduvijek je u žiži američkog interesa, a zbog NATO-a i tradicionalno dobrih veza sa Evropom, ruska agresija na Ukrajinu animirala je ogromnu američku pomoć i podršku. Kako dalje, u podcastu “Direktno sa Vildanom Selimbegović” pitali smo Josipa Brkića, zamjenika ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjedatelja Povjerenstva za saradnju sa NATO-om Bosne i Hercegovine.
Analitičari iznose različita očekivanja, šta se može očekivati u Trumpovom mandatu prema Bruxellesu i Evropskoj uniji?
Neraskidiva veza
- Na globalnoj razini imamo SAD, EU, Kinu, BRIKS, gdje će ti odnosi biti motivirani samo interesom. Ako Trump bude imao više gospodarstvenog interesa, on će se uključiti u interakciju sa dužnosnicima EU. Ne zaboravimo da je većina članica EU i u sastavu NATO-a i ta transatlantska veza je neraskidiva. Samo je pitanje koliko će biti čvrsta, ističe Brkić, koji ne vjeruje u mogućnost da će SAD napustiti NATO.
Velika su očekivanja od Trumpove administracije i u Beogradu i u Banjoj Luci, Srbija vjeruje čak i u pomoć za Kosovo, a predsjednik RS-a se nada Trumpovoj potpori za raspad BiH. Brkić podsjeća i na velika očekivanja u Sarajevu, kada je na istu poziciju izabran Joe Biden.
- Radi se o tome da će Trumpova administracija imati nešto drugačiji odnos spram prostora jugoistoka Evrope, gdje će zajedno sa EU stabilizirati ovaj prostor. Sigurno se neće promijeniti politika potpore prema BiH, jasan je Brkić.
Ne vjeruje da će biti razumijevanja za politike koje dolaze iz Beograda i Banje Luke.
- Bez obzira na promjenu vrha administracije SAD-a, neće doći do promjene potpori BiH onako kako je definirana u Dejtonskom sporazumu, izričit je Brkić.
Ministri vanjskih poslova jugoistoka Evrope su bili u posjeti Ukrajini u kontekstu političkog dijaloga i podrške.
- Ukrajina brani Europu u vojnom smislu, brani od politika, odnosno narativa da sila može i derogirati međunarodno javno pravo i narušiti suverenitet i teritorijalni integritet suverene države, bez da je ta država išta učinila da bi to isprovocirala. Mi, kao mali, daleko smo od toga da podmirimo potrebe Ukrajine, ali smo otišli i rekli: Tu smo uz vas. Nažalost, imamo iskustava, pogotovo u postratnom periodu, kako da narod Ukrajine bude sigurniji i bolje živi. U Ukrajini žele da dođe do mira koji će biti pravedan, a pregovori sa Moskvom su neminovni početkom ove godine, poručuje Brkić i dodaje da odlazak u Ukrajinu nije bio jednostavan i da je 12 sati boravka bilo popunjeno sastancima.
Ističe da su Ukrajinci imali proaktivan pristup, da ono što sada koriste za odbranu nude i drugim državama poput dronova. Ministre su upoznali sa situacijom na ratištu, sredstava imaju dovoljno da odbijaju sve napade, ali su saznali i potrebe Ukrajine za 2025, gdje im nedostaje svega.
- Hvale je vrijedno da društvo u tim uslovima funkcionira, a u isto vrijeme trebaju otvoriti pregovaračka poglavlja za punopravno članstvo u EU. Mi smo pola koraka iza njih, jer su oni otvorili pregovore, imaju pregovarački okvir i imali su prvu međuvladinu konferenciju, kazao je Brkić i poručio da bi volio da smo rame uz rame sa njima.
Sada imamo i mir na Bliskom istoku. Kada je u pitanju odnos bivše i sadašnje američke administracije, Brkić ističe da je Trumpu trebao quick win na početku mandata, koji bi obilježio njegovu vladavinu.
Kao predsjedatelj Povjerenstva za saradnju NATO-om, poručuje da je jako važno da djela pokažu gdje smo na tom putu.
- Nažalost, političari koji nisu toliko odgovorni spram euroatlantskog puta BiH to koriste za dnevnopolitičko potkusurivanje. Godina 2024. je pokazala da smo partner na kojeg NATO računa i da su oni ti na koje mi iz BiH možemo računati. Nakon samita NATO-a imali smo najmnogoljudniji događaj u Sarajevu. Tu smo se pokazali kao kredibilan partner. I još važnije, u dijelu bilateralnih odnosa ispunjavamo sve partnerske ciljeve, od PARP-a do tzv. individualnog partnerskog programa za kompletnu državu. Bivši glavni tajnik je bio prije godinu i pol u BiH, Željka Cvijanović je bila u posjeti NATO-u. U BiH je tema NATO-a politika mogućeg. BiH je kredibilan partner NATO-a, BiH će samostalno odlučiti, kada za to dođe vrijeme, a danas to nije, hoćemo li postati punopravna članica NATO-a ili ne, istakao je Brkić, izrazivši nadu da će Predsjedništvo BiH doći do toga da donese odluku o participaciji Oružanih snaga BiH u vojnim vježbama zajedno sa savezom kao takvim.
U razgovoru za Oslobođenje kazao je da su stvorene pretpostavke da ova godina bude u znaku pozitivnih poruka i iz BiH i iz NATO-a: Šta to tačno znači?
- Glavni tajnik NATO-a je, kada je se nastavila ruska agresija na Ukrajinu 2022, potcrtao dvije ranjive zemlje, u tom kontekstu, BiH i Moldovu. Sve što dešavalo ove dvije godine očekujem da se nastavi. Zato su i osnovali ćeliju NATO-a u Sarajevu sa kojim imamo dnevnu suradnju. Da se ne dogodi taj sigurnosni vakuum u BiH. NATO je vrlo jasno rekao da neće to dopustiti i da su spremni da preuzmu dio odgovornosti, govori Brkić.
Zemlje koje ispunjavaju uvjete za NATO imaju bolje uslove i za ulazak u EU.
- Sve zemlje koje su članice NATO-a su prvo ušle u NATO, a potom u EU. To su paralelni procesi. Ne znam zašto Milorad Dodik inzistira na partnerstvu sa Rusijom. Vjerujem da će se politikom malih koraka doći do situacije kada će cijeli prostor jugoistočne Evrope biti integriran unutar EU i NATO. Nastavak ruske agresije na Ukrajinu je galvanizirao oba procesa, ubrzao ih je, jer se vidjelo koliko je taj proces izložen malignom utjecaju onih koji ne dijele vrijednosti EU i NATO-a, kazao je Brkić.
Srbija je imala možda i veći stepen suradnje sa NATO-om. Kako je to danas?
- Srbija jako dobro surađuje sa NATO-om, mislim da je misija Srbije u NATO-u možda čak i veća od naše. Te okolnosti će se poklopiti, a onda će i BiH i ostatak prostora krenuti ka članstvu u EU i NATO-u, poručio je Brkić.
Spremni na sve
Generalni sekretar NATO-a je bivši nizozemski premijer Mark Rutte. On voli istaći da je Alijansa kamen temeljac kolektivne sigurnosti. Šta to znači za jugoistok Evrope i našu zemlju?
- Treba biti pripravan na sve, jer se pokazalo i niko nije očekivao da će doći do pune invazije Rusije na Ukrajinu. Europa se malo uljuljala u kontekstu investicija u obranu. Ovaj poziv je podsjećanje da se neko vrijeme političke i vojne stabilnosti ne smije uzimati zdravo za gotovo, rekao je Brkić i dodao da trebamo modernizirati OSBiH.
Kaže da se rata boji, ali ne u kontekstu rata koji smo preživjeli.
- Ne mislim da je rat moguć u toj mjeri u BiH. Svjedoci smo koliko malo treba, a vidjeli smo to i na sjeveru Kosova. Niko neće ulagati novac u nestabilnu državu, poručio je Brkić.
A kada je riječ o destabilizaciji prostora, to vezuje za ruski utjecaj. Njega je, kaže Brkić, nesporno negirati i to bi bilo suludo.
- Važno je da znamo šta hoćemo, a to je da resurse iskoristimo za članstvo u EU i NATO. Suradnja sa trećim državama nije zapreka, stoga ne možete zanemariti Rusiju koja je jedini dobavljač plina BiH, ali isto tako treba reći gdje je naša budućnost, kazao je Brkić i na kraju razgovora zaključio da moramo brže u EU i da se nada da ćemo u martu otvoriti pregovore sa EU, jer kako navodi, 75 posto građana BiH je za članstvo u EU, a nešto manji procenat je za članstvo u NATO-u.
-
