Još jedno obećanje ili nada za radnike: "Podmeće" li Nikšić Novalićeve zakone?
Najavu federalnog premijera Nermina Nikšića da će do kraja jula u parlamentarnu proceduru biti upućen set fiskalnih zakona, poslodavci u Federaciji BiH prihvataju s rezervom jer je to, kako kažu, premijer najavljivao već nekoliko puta.
Duge procedure
Ističu da je poslovna zajednica itekako zainteresovana za donošenje zakona o doprinosima, zakona o porezu na dohodak i zakona o minimalnoj plati, jer su oni ključni za bh. ekonomiju. Naime, nova zakonska rješenja trebala bi osigurati rast minimalne plate na ranije obećanih 1.000 KM, čime bi djelimično bio poboljšan standard radnika uz istovremeno smanjenje doprinosa sa sadašnjih 41,5 na 28,5 posto.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kaže za naš list da prvo treba uzeti u obzir procedure, da sve predugo traje, te da je riječ o teškim zakonima u finansijskom smislu.
- Trebat će vremena da se o njima izdiskutuje, da se naprave finansijske projekcije, simulacije šta bi to značilo i koji bi bili efekti njihovog usvajanja. Ako ih i Vlada uputi u parlamentarnu proceduru i ako dođu na dnevni red u drugoj polovini godine, sve će još potrajati do usvajanja zakona. A tek ako se usvoje u formi kako su sada, u nacrtu, za početak primjene zakona trebat će godina i to su izjave ljudi koji se time bave. Sve u svemu, trebat će još vremena ako zakoni i budu usvojeni, ističe Smailbegović.
Prema informacijama koje imaju poslodavci, kaže nam, riječ je o zakonima sličnim onim koje je prethodna Vlada uputila u proceduru, pa ih je aktuelni saziv Vlade povukao.
- Radi se o proširenju poreske osnovice na ono što je danas neoporezivo, a to su topli obrok, regres, jubilarne naknade... Oko prevoza ne znam kakva je situacija. Kad je riječ o smanjenju zbirnih stopa doprinosa, zadnja informacija koju imamo je da bi to trebalo da ide na 28,5 posto, što je dosta ambiciozno ako to bude usvojeno, naglašava naš sagovornik.
Podsjećamo da je Nikšić ranije govorio i o značaju online fiskalizacije kojom se planiraju sanirati budžetske rupe koje će se pojaviti primjenom zakona.
- Neodgovorno bi bilo bez toga ući u avanturu smanjivanja doprinosa. Vrlo je važno imati komunikaciju sa ljudima iz struke kad je riječ o ovim strateškim opredjeljenjima Vlade, a posebno je motivirajuće dobiti podršku za to, naglasio je.
Smailbegović kaže da je Vlada shvatila da će smanjenjem poreskih stopa ostati bez značajnog dijela prihoda, blizu milijarde KM.
- Naravno, treba im način da bar dijelom te prihode upotpune nekim drugim prihodima ili pojačanjem finansijske discipline, do čega bi dovela online fiskalizacija. Stav premijera je da bi se trebalo prvo ići sa online fiskalizacijom kako bi se ta finansijska disciplina i prihodi povećali. Oni očekuju porast indirektnih poreza za 15 do 20 posto sa online fiskalizacijom i da startaju fiskalni zakoni. To bi trebalo da bude ili istovremeno ili da ova fiskalizacija ide pola godine ispred toga, pojašnjava Smailbegović.
Federalni poslanik Admir Čavalić (SBiH), ujedno i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, želi da, kako kaže, upozori javnost da bi u proceduru mogli biti upućeni zakoni u formi nacrta.
- Velika je razlika između nacrta i prijedloga zakona. Dobro je da dobijemo i nacrte zakona, ali to ne znači da će se ove godine desiti fiskalna reforma niti da će se čak naredne godine ostvariti spuštanje zbirne stope doprinosa, odnosno omogućiti veće plate radnicima, 1.000 KM minimalna plata i sve ono što je obećano. Iz mjeseca u mjesec imamo kršenje onoga što je obećala Vlada. Prvo su najavljivali minimalnu platu od 1.000 KM od 1. januara, pa su onda najavljivali da će se nakon toga završiti online fiskalizacija, a još nije ništa završeno. Sumnjam da je i započeto, a sad se najavljuje da će se u proceduru staviti fiskalni zakoni koji su povučeni od ovog saziva Vlade u maju prošle godine. Ako budu u formi nacrta, treba znati da idu kolektivni godišnji odmori, dolazi izborna kampanja i da bi tek pred kraj godine mogli doći na dnevni red. Ako se usvoje zakoni, pitanje je da li će proći i Dom naroda, jer vidimo kako se blokiraju pojedini zakoni. I kada se nešto usvoji kao nacrt, opet je pitanje kada će kao prijedlog zakona ugledati svjetlo dana, ističe Čavalić za Oslobođenje.
Podsjećamo da je federalna Vlada nedavno donijela Uredbu o isplati neoporezive pomoći radnicima kojom su poslodavci dobili priliku da u narednih šest mjeseci radnicima isplaćuju 451 KM mjesečno.
- Ovom uredbom Vlada želi radnicima olakšati podnošenje inflatornog pritiska do okončanja procesa usvajanja fiskalnih zakona. Uredba je samo dio seta fiskalnih mjera koje Vlada planira provesti, posebno ističući nove zakone o doprinosima, porezu na dohodak i minimalnoj plati. Poreska uprava će prikupljati podatke o tome koji poslodavci su iskoristili ovu mjeru, koju su sami tražili od Vlade. Potpuna primjena Uredbe osigurat će da minimalno mjesečno primanje koje radnik primi preko računa bude iznad prosječne neto plate u FBiH, uključujući i naknade koje poslodavci isplaćuju zaposlenicima. Svjesni smo da troškovi života građana svakodnevno rastu i želimo im do donošenja finalnog rješenja olakšati taj teret koliko god je to moguće. Isplata neoporezive pomoći radnicima će direktno imati utjecaj na povećanje kupovne moći. Uredba jeste dobro prelazno rješenje, saopćeno je iz Vlade.
No, Čavalić kaže kako to nisu prelazne mjere, već podsjetnici da nemamo fiskalne reforme i da Vlada krši obećanja. Skeptičan je o pitanju provedbe fiskalne reforme.
Nova ponuda
Faruk Hadžić, dekan i predavač na Univerzitetu SSST, predlaže da se u FBiH donese poseban zakon - lex specialis “zamrzavanje doprinosa”, kako bi bili podržani radnici i poslodavci u naredne dvije godine ili do usvajanja poreskih zakona.
- Ovaj zakon predviđa zamrzavanje osnovice za naplatu doprinosa, čime se omogućuje da sav rast plata u tom periodu ne bude dodatno oporezovan kroz doprinose. Drugim riječima, sve što poslodavci u narednom periodu budu dodatno davali radnicima, na taj iznos se ne bi plaćali dodatni doprinosi, već samo porez na dohodak. Recimo, ako radnik dobije povećanje plate od 500 KM, od toga bi radnik platio porez na dohodak od 50 KM, ali se ne bi plaćali dodatni doprinosi državi. U narednom periodu planiram pripremiti prijedlog zakona i održati sastanke s rukovodstvom Udruženja poslodavaca u FBiH i Savezom sindikata BiH, kako bismo zajedno usaglasili i ponudili ovaj zakon Vladi FBiH, najavljuje Hadžić.
