Jedno ako sreću kvari: 200 KM lebdi negdje u zraku
Više od osam godina federalna vlast najavljuje donošenje seta fiskalnih zakona i zakona o minimalnoj plati, kako bi se rasterećenjem privrede osigurao bolji standard radnika.
Veliki upitnik
Kako od obećanja nema ništa, Vlada FBiH je po skraćenoj proceduri za parlamentarce spremila dopune Zakona o porezu na dohodak, gdje se u odnosu na Zakon o radu uvodi kao neoporeziva kategorija radni učinak radnika i prema kojem bi bila moguća isplata radnicima do 200 KM mjesečno. Isplate bi se vršile od 1. januara pa do kraja 2025, pod uslovom da Parlament usvoji navedene izmjene.
Kako je rekao premijer FBiH Nermin Nikšić, usvajanjem tih dopuna stvorit će se pretpostavke da se do kraja godine donese uredba o obaveznim minimalnim primanjima radnika, gdje poslodavci u FBiH neće moći radnicima isplatiti ispod 1.200 KM. Nikšić smatra da će se time zaštititi 270.000 radnika koji imaju primanja manja od 1.000 KM.
No, mišljenja struke o ovim prijedlozima su različita. Dok jedni smatraju da je ovo potez u dobrom smjeru, drugi kažu da je upitno hoće li radnici dobiti tih famoznih 200 KM, jer je shodno članu 75. Zakona o radu, radni učinak tu ako je on ostvaren.
Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić kaže za naš list da, čim postoji odredba ako, tu je veliki upitnik.
- Čim nešto stoji kao ako, ne može se ništa garantovati. Drugo, gde se sastalo Ekonomsko-socijalno veće da ovo pretrese? Nijednom nisam čula da su se negde sastali. Ovo su nepotpune fiskalne reforme, koje su predstavljene da je to nešto jako dobro. Kad počnete da računate šta sve uključuje topli obrok, pa tih 200 KM ako ih bude, sve to onda neće ni dati platu ispod 1.200 KM. Onome kome treba radnik, taj ga ionako plaća više. Druga je stvar što ne plaća sve preko računa. Ide nešto na ruke i onda računaju da će tih “ako” 200 KM, pošto neće biti opterećeni, poslodavci uplatiti preko računa, a ne na ruke, te će time jednim udarcem ubiti dve muve, rekla je Cenić.
Nadalje kaže da postoji i nekoliko kontradiktornosti.
- Prvo, sami priznaju da je za ono što su rekli “ako poslodavac isplati bonus da se pomogne socijalno stanje i kupovna moć radnika” (neoporeziva pomoć), bio slab odziv, pa sad hoće nešto da pojačaju. Ako je bio slab odziv, kako očekujete da će, kad stavite “ako” 200 KM, biti ne znam kakav odziv, naglasila je.
Obrazlažući razloge za donošenje dopuna zakona, Vlada je navela kako postoji svijest o potrebi reforme Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, ali da nema dovoljno vremena za detaljnu pripremu tih reformi.
- Pa, naravno da se ne može rešiti u kratkom roku. Ja se izvinjavam, a šta ste radili od prvog dana kad ste ušli u kabinete? Imali ste dovoljno vremena da to pretresete sa stručnjacima, na ESV-u, da izvršite proračun šta ovo, kako ovo, a ne da se stalno bacaju nekim obećanjima i na kraju kažu da nema vremena. Za šta nema vremena, upitala je Cenić.
Doc. dr. Faruk Hadžić, dekan ekonomskog odsjeka SSST-a i makroekonomski analitičar, podsjeća da je struka ponudila prijedlog zamrznutih doprinosa, a to znači da se na svaki novi rast plata ne bi plaćale dodatne poreske obaveze i da je prijedlog bio da to bude oko 500 KM.
- Ovim se firmama daje mogućnost za isplatu do 200 KM na osnovu radnog učinka i da se na to ne plaćaju dodatne poreske obaveze. Problem je što to nije zvanična obaveza, ali iskreno mislim da će to većina preduzeća iskoristiti, jer je sve teže naći radnike. Preduzeća su prinuđena povećavati plate sa ili bez ove mjere i ona će to iskoristiti. Potajno se nadam da će u Parlamentu FBiH biti amandman koji će podržati većina zastupnika o tome da se iznos sa 200 digne na 500 KM i time omogući veće povećanje plata, povećaju kupovna moć i realna primanja radnika. Kad govorimo o Uredbi o minimalnim primanjima, treba vidjeti kako je to Vlada zamislila. Ostaje da vidimo kako će se ovih 200 KM ukomponovati, posebno za neka preduzeća kako će se ukomponovati dio vezan za topli obrok. Znate da sva preduzeća ne isplaćuju topli obrok u novcu, nego osiguravaju menzu, gdje radnici imaju osiguran obrok. To pitanje je i nama ekonomistima nedoumica. Uglavnom, ide se u dobrom smjeru na način da se svaki daljnji rast plata manje oporezuje ili nikako ne oporezuje i da se pravi evolucija poreskih zakona umjesto revolucije koja u ovom trenutku nije moguća, zaključuje Hadžić.
Topli obrok
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, napominje da su svojevremeno poslodavci predlagali da se radnicima poveća plata do 400 KM i da se to ne oporezuje, ali da je Vlada u svom prijedlogu to smanjila na 200 KM.
- Naravno, iz onog prijedloga mi vidimo da je to opcija, nije obaveza i u dopunama Zakona o porezu na dohodak se kaže da se može isplaćivati do 200 KM. Ovu uredbu koju spominju još niko nije vidio. Sumnjam i da postoji i mislim da je to još u glavama nekih ljudi. Morali bi se unutra ubaciti minimalac, topli obrok, eventualno regres... Topli obrok je definisan kroz kolektivne ugovore, negdje je obaveza - negdje nije, tako da je to opcionalno zasad, pa čak i ovih 200 KM, kaže Smailbegović.
