Je li legalan novi saziv Vlade RS-a: Dodik nije mogao predložiti Minića
Minić sa Dodikom i Viškovićem pred polaganje zakletve u NSRS-u
Stručnjaci na polju ustavnog prava smatraju da novi saziv Vlade RS-a, sa Savom Minićem na čelu, nije legalan. Nakon što je predsjednik entitetske Skupštine Nenad Stevandić objavio dokument kojim je Milorad Dodik Minića imenovao za mandatara, puno stvari je, navode, postalo jasnije. Uradio je to na dan kada se bivši predsjednik entiteta konačno pomirio sa sudbinom i poručio da Skupština treba izabrati vršioca dužnosti predsjednika RS-a.
Privatno lice
U dokumentu kojim je Minić imenovan za mandatara navodi se datum 23. august, s Dodikovim potpisom i pečatom. Nova vlada Republike Srpske je takozvana, jer je neustavna, poručio je za Medijsku grupaciju Oslobođenje profesor ustavnog prava Milan Blagojević.
- Ustav RS-a propisuje da prijedlog za novog predsjednika Vlade može dati samo lice koje je predsjednik entiteta u trenutku kada daje prijedlog Skupštini. S obzirom na nespornu činjenicu da je Dodik 23. augusta dao prijedlog da Savo Minić bude novi premijer, to je prijedlog privatnog lica, a ne predsjednika, pa je zato neustavna odluka NSRS-a o izboru nove takozvane vlade. Dodik, u trenutku kada je dao navedeni prijedlog, nije predsjednik, pošto mu je mandat, po sili Izbornog zakona BiH, prestao 12. juna 2025. godine, kada je postala pravosnažna presuda Žalbenog vijeća Suda BiH, kojom mu je izrečena zabrana obavljanja funkcije predsjednika RS-a u trajanju od šest godina, navodi Blagojević.
Dodaje da Izborni zakon BiH propisuje da izborna funkcija prestaje danom pravosnažnosti osuđujuće presude, a ne danom kada je presudu Sud otpremio strankama ili kada je CIK donio odluku o prestanku mandata, kao ni danom kada je Sud BiH odbio žalbu i potvrdio odluku CIK-a o prestanku mandata.
Tumači bliski SNSD-u, među kojima i generalna sekretarka predsjednika RS-a Jelena Pajić Baštinac, navode da sudska odluka ne može nastupiti prije nego je uručena stranci u postupku, a da je u slučaju presude Dodiku advokatu Goranu Bubiću uručena 28. augusta.
- Ti navodi su ili pokušaj manipulacije ili kardinalno neznanje onih koji ih plasiraju javnosti, jasan je Blagojević.
Prije nego je Stevandić na svjetlo dana iznio dokument, Ustavni sud BiH je od apelanata iz državnog Parlamenta tražio da dostave zvanični prijedlog o imenovanju Minića za mandatara. Apelanti su od Suda tražili i privremenu mjeru radi sprečavanja nastupanja štetnih posljedica i pravnog haosa koji može nastupiti primjenom osporavanih odluka Skupštine RS-a. Sada se, vjerovatno, uskoro može očekivati i novi potez Ustavnog suda BiH.
Navodi Blagojević još i da predsjednik RS-a, privremeno spriječen da obavlja dužnost, može odrediti da ga mijenja samo jedan od entitetskih potpredsjednika, te da istom analogijom i NSRS može samo nekog od potpredsjednika RS-a imenovati za v. d. predsjednika entiteta.
Đokić i Radojičić
- Iz tih razloga su svojevremeno bile suprotne Ustavu RS-a odluke Narodne skupštine o imenovanjima Petra Đokića i Igora Radojičića za v. d. predsjednika RS-a. Kod zaključivanja po analogiji i primjene prava per analogiam, ne trebaju sve karakteristike dva slučaja biti identične, što će reći da sada ne mora da se radi o privremenoj spriječenosti, može biti i trajna, da bi se i sada primijenila norma da ni Skupština nema pravo da za v. d. predsjednika imenuje nekog ko nije potpredsjednik Republike Srpske, zaključio je Blagojević.
