Javnom servisu BiH država je maćeha: Vlast i dalje probleme gura pod tepih
Zbog čega javni servis BiH ne funkcioniše onako kako bi, zapravo, trebalo - kao uzor nezavisnosti i profesionalizma, pitanje je koje se postavlja godinama, ali teško da se može dobiti suvisao odgovor od onih koji bi trebali da odgovaraju za ovako loše stanje u ovoj oblasti, a to su država i, naravno, entiteti.
Podjela kolača
Višegodišnje stanje je ovako - svi govore šta u organizaciji sistema nije dobro i zašto konstantno početkom godine ponavljamo priču o finansiranju, zakonu, provedbi..., ali niko, a pogotovo država, u suštini ništa ne rješava, iako BHRT sa radio-televizijama Federacije BiH i Republike Srpske čini Sistem javnog emitiranja u BiH, čija su stabilnost i nezavisnost jedan od prioriteta ulaska naše države u Evropsku uniju.
Glavni uzrok ovog problema je odluka entitetskih servisa, prvenstveno RTRS-a, ali i FTV-a iz 2017. godine, da izađu iz dotadašnjeg sistema raspodjele naplate i da svaki naplaćuje na prostoru entiteta kojem pripada. Od tada, BHRT kao krovni i državni javni servis ostaje bez ogromnog dijela finansiranja te pretplatu prikuplja samo na području distrikta Brčko BiH.
- Priču o finansiranju imamo zato što je 2017. RTRS samovoljno izašao iz sistema javnog emitiranja i nezakonito počeo da zadržava sredstva od RTV takse prikupljene u RS-u na svom računu, iako je do te godine novac uredno uplaćivan na jedinstveni račun tri emitera i raspoređivan po zakonskom principu 50 posto BHRT, a po 25 posto entitetski emiteri. Nakon što je RTRS izašao iz sistema, ni RTVFBiH nije tom entitetskom emiteru prebacivao njegovih 25 posto takse, a najveći gubitnik cijele situacije je BHRT koji se, za razliku od druga dva emitera koji su u višemilionskom plusu, našao u situaciji da bilježi višemilionski minus od RTV takse, iako ni na koji način nije doprinio ovakvoj situaciji, kaže generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović.
Posebno ističe da u organizaciji nije dobro to što nikad nije formirana korporacija, iako to Zakon o javnom RTV sistemu, usvojen u Parlamentu BiH, predviđa. A na pitanje zašto korporacija nije formirana, odgovara: “Zato što nije bilo političke volje među partijama iz Republike Srpske. Prije nego što je Zakon u potpunosti proveden, počele su opstrukcije koje su argumentirane time da entitet RS ne želi prebacivati nadležnosti na državni nivo, iako se u konkretnom slučaju ne radi o tome. Zakon predviđa da rad korporacije kontrolira Odbor sistema javnih emitera koji čine članovi tri upravna odbora javnih emitera, kao i da bi BHRT i RTRS opremu potrebnu za rad korporacije njoj ustupili na korištenje, a ne u vlasništvo”.
I iz Federalne televizije tvrde da je osnovni problem nefunkcionisanja Javnog RTV sistema BiH neimplementacija Zakona o JRTVSBiH koji je donesen 2005. godine, u kojem je, između ostalog, navedeno i formiranje korporacije kao zajedničkog pravnog subjekta unutar sistema.
- Korporacija je trebala biti formirana u roku od 60 dana. Od tada do danas je prošlo 19 godina, tvrde iz FTV-a i podvlače da je nepostojanje prikupljanja RTV takse u cijeloj BiH, a u korist Sistema javnog emitovanja koji obuhvata sva tri javna servisa, trenutno najveći problem.
- Prihod prikupljen od RTV takse na dijelu područja Federacije BiH nije dovoljan za normalno funkcionisanje i ispunjenje javnih obaveza dva javna servisa – Federalne radio-televizije i BHRT-a, ističu oni.
Milan Dunović, član Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma PSBiH, podsjeća da u Javnom RTV servisu ima više problema koje treba riješiti.
- Prvi problem je što je RTRS takoreći istupio iz sistema. Ne uplaćuje prikupljene prihode, kako od marketinga tako od RTV pretplate. A drugi problem je ono što se dešava konstantno na relaciji Federalna televizija - Televizija BiH, a ponovo se svodi na prikupljanje RTV pretplate. Vidimo da je neki model rješenja dogovoren, ali da je to i dalje privremenog karaktera i da se problem nije trajno riješio, samo je vremenski pomjeren da se rješava u budućem periodu. Šta će raditi državno Ministarstvo prometa po pitanju BHRT-a i šta će uraditi federalni Parlament po pitanju Federalne televizije, zaista je upitno, mišljenja je on.
Napominje i to da je korporacija jedna od obaveza ne samo za televizijski sistem nego za većinu javnih preduzeća koja funkcionišu na nivou države BiH.
- Dejtonski mirovni sporazum je predvidio formiranje korporacija, pa i u TV sistemu. Međutim, tu očito nije bilo političke volje. Mislim da je najveći kočničar vlast u Republici Srpskoj, koja pokušava aktivno obesmisliti sve što ima predznak države BiH, ističe Dunović i zaključuje da nema političke volje za rješavanje dugogodišnjih problema javnog servisa koji se guraju pod tepih.
- Politička volja je samo lijep način da kažem da je nešto u blokadi. Nema političke volje za korporaciju, a možemo to prevesti - aktivno se u RS-u radi na tome da korporacija nikada ne zaživi, ističe Dunović, te podsjeća kako su jedan od problema i upravljačke strukture.
Šutnja u Banjaluci
- Mislim da na BHT-u nije bila upitna većina u Upravnom odboru prilikom imenovanja direktora. A na FTV-u je problem drugog karaktera, zato što je po zakonu predviđeno da se jedan član Upravnog odbora bira godišnje. Pošto taj proces stoji godinama, mislim da već desetak godina nije izabran nijedan član, tako je FTV ostao bez Upravnog odbora. I u takvom sistemu je generalnom direktoru istekao mandat. UO ne postoji i zapravo se čeka federalni Parlament da napravi prvi korak, a on se čeka već i treći, čini mi se, izborni ciklus, tvrdi Dunović.
Karamehmedović dodaje da u upravljačkim strukturama BHRT-a sva četiri člana UO imaju validan zakonski mandat.
A šta ima da kažu na sve ovo iz RTRS-a, nismo saznali. Iako smo im već drugi put uredno poslali pitanja da prokomentarišu ovaj problem JS-a, odgovor nismo dobili.
