Javno pismo predsjednici EK-a: Riječi pretočiti u razvojne mogućnosti
Nije dovoljno da se Srebrenici posvetimo samo jedan dan/Lejla Sofradžija
Jedanaestog jula 2025. obilježena je 30. godišnjica genocida u Srebrenici. Najvećeg i najmonstruoznijeg ratnog zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Uoči i na godišnjicu genocida, gotovo cijeli civilizovani svijet uputio je poruke podrške, te odao počast ubijenim Bošnjacima. No, za spas Srebrenice danas, potrebno je mnogo više. Samo verbalne poruke neće omogućiti budućnost ovog nekada izrazito razvijenog kraja. Stoga je akademik Mirko Pejanović ranije uputio javno pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen.
Posljedice genocida
“Razmjere posljedica genocida na živote ljudi u Srebrenici u poslijeratnom periodu zahtijevaju pomoć šire zajednice u njihovom otklanjanju. Najveće posljedice nastale su na urušavanju demografske strukture i ekonomske osnove života. To su potvrdili uvidi istraživača s naučnih konferencija o genocidu u Srebrenici.
Najveća i stvarna pomoć ekonomskom razvoju i demografskoj revitalizaciji Srebrenice može biti osigurana angažovanjem EK-a i Evropskog parlamenta. U tom kontekstu, upućujemo javno pismo s inicijativom da pokrenete donošenje odluke o osnivanju Evropskog fonda za ekonomski i socijalni razvoj Srebrenice”, napisao je akademik Pejanović u dijelu javnog pisma.
U tekstu Poruke i pouke povodom obilježavanja 30 godina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici akademik je istakao da su se na komemoraciji u Potočarima obratili brojni zvaničnici međunarodne zajednice, EU i većeg broja zemalja Evrope i svijeta.
“Genocid nad 8.300 bošnjačkih dječaka i muškaraca u Srebrenici u svim porukama je označen kao jedna od najmračnijih stranica novije evropske istorije”, podvukao je akademik Pejanović.
Akademik Pejanović: Privredni razvoj bi vratio ljude u Srebrenicu
Istakao je da su poruke zvaničnika produbile značaj Rezolucije UN-a o Međunarodnom danu obilježavanja genocida u Srebrenici.
“Stvorena je međunarodna osnova da se njeguje kultura sjećanja na genocid u Srebrenici i ispolji odgovornost za budućnost Srebrenice i stanovnika koji žive u njoj. Za Emmanuela Macrona, predsjednika Francuske, Srebrenica ostaje trajna mrlja u kolektivnom sjećanju Evrope i cijelog svijeta. Istovremeno, Ursula von der Leyen je istakla: ‘Priznajemo svoju prošlost i preuzimamo odgovornost - zbog nečinjenja u sprečavanju i zaustavljanju genocida.’ U ove dvije poruke se vidno naznačava odgovornost za prosperitet u budućnosti, kako BiH, tako i grada i opštine Srebrenica. Nakon što je genocid u Srebrenici dobio planetarno značenje u Rezoluciji, stvoren je međunarodni okvir za ubrzanje ekonomskog razvoja i demografske revitalizacije Srebrenice”, poručio je akademik Pejanović.
Upozorio je da su posljedice genocida posebno vidljive u razornom uništavanju privrednih potencijala i predratne demografske strukture stanovništva. Od ukupno 37 hiljada stanovnika, u Srebrenici je bilo 27 hiljada Bošnjaka. Nakon genocida i progona, bošnjačko stanovništvo je smanjeno na oko pet hiljada.
“Najveća opasnost za Srebrenicu u decenijama koje dolaze jeste zaostajanje u privrednom razvoju i dalja demografska devastacija. Na to su ukazale istraživačke studije s održanih naučnih konferencija o Srebrenici u proteklim godinama. Podsjećamo na studije profesora s Tuzlanskog univerziteta Kadrije Hodžića i Saliha Kulenovića. Volju za solidarnost s preživjelim Srebreničanima nužno je pretočiti u nove razvojne mogućnosti”, istakao je akademik Pejanović.
Mišljenja je da EK, Evropski parlament, parlamenti BiH i FBiH mogu osigurati nove šanse za razvoj Srebrenice.
Poruke zvaničnicima
“Od više ideja u prošlosti o statusu Srebrenice, realno je predviđati i oblikovati poseban razvojni status Srebrenice. Taj status bi se definisao zakonom o posebnom razvoju Srebrenice u PSBiH. Vijeće ministara BiH će teško postići konsenzus. Ali, taj zakon može u konačnici proglasiti visoki predstavnik. Vlada FBiH i njen premijer Nermin Nikšić imaju volju, a time i odgovornost, predložiti osnivanje fonda za ekonomski razvoj i demografsku revitalizaciju Srebrenice”, poručio je akademik.
Javno pismo koje je uputio predsjednici EK-a te autorski tekst, uz popratna pojedinačna pisama, akademik Pejanović nedavno je dostavio i na adrese visokog predstavnika u našoj zemlji Christiana Schmidta, šefa Delegacije i specijalnog predstavnika EU u BiH ambasadora Luigija Sorece, ambasadoricama Italije i Češke u našoj zemlji (Sarah Eti Castellani i Jana K. Lolić Šindelková), članu Predsjedništva BiH dr. Denisu Bećiroviću, ministru vanjskih poslova naše zemlje Elmedinu Konakoviću, predsjedavajućem Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Draganu Miokoviću, te premijeru FBiH Nerminu Nikšiću.
S obzirom na to da Ursula von der Leyen, predsjednica EK-a, dolazi u BiH, eto prilike za razgovor.
