Izloženi aparthejdu - Mehmedović: U samo 6 od 28 državnih institucija direktori su Bošnjaci

Mehmedović: Diskriminacije nije izolovan slučaj, već dio šire strategije SNSD-a i HDZ-a/Fena
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović, na današnjoj konferenciji za medije, iznio je upozorenje o stanju u institucijama Bosne i Hercegovine, navodeći da su one zarobljene partijskim interesima, zloupotrebama i diskriminacijom.
Po njegovim riječima, revizorski izvještaji već više od dvije decenije ukazuju na ozbiljne nepravilnosti u radu državnih institucija, ali tužilaštva i policijske agencije ostaju nijeme, dok se sistemski provodi politika diskriminacije Bošnjaka kroz zapošljavanje i imenovanja.
- Revizorski izvještaji koji obuhvataju rad 73 institucije u posljednje 24 godine, jasno pokazuju da se u državnim organima konstantno krše zakoni, finansijska disciplina i osnovna načela upravljanja javnim sredstvima - rekao je Mehmedović.
Kaže da preporuke Ureda za reviziju se iz godine u godinu ponavljaju, a institucije ih svjesno ignorišu.
- Od ukupno 577 preporuka, čak 238 se ponavlja. To pokazuje da u institucijama postoji kontinuitet kršenja zakona i da niko ne snosi odgovornost. Tužilaštvo i policijske agencije ne pokreću istrage, iako revizorski nalazi jasno ukazuju na krivična djela zloupotrebe položaja i nesavjesnog rada - istaknuo je.
Posebno je naglasio zloupotrebe u vezi s kapitalnim projektima, gdje su, suprotno Zakonu o budžetu, iznosi povećavani i više od deset puta od dozvoljenog.
- Imamo projekte gdje je vrijednost povećana za 117 posto. Zakon kaže – maksimalno 10 posto. To je jasan primjer zloupotrebe javnog novca - rekao je Mehmedović.
Kao ilustraciju je naveo nabavku objekta za Upravu za indirektno oporezivanje BiH i izgradnju objekta za Graničnu policiju BiH u Čapljini.
- Umjesto da tužilaštvo reaguje, Vijeće ministara je donijelo odluku da briše ograničenje od 10 posto, kako bi se omogućilo nekontrolisano trošenje. To je pravljenje sistema pogodnog za kriminal, a ne za zakonito upravljanje javnim sredstvima - naglasio je.
Dodao je i primjer kupovine poslovnog prostora za Ured za veterinarstvo u Banjoj Luci, gdje su, kako tvrdi, evidentni elementi korupcije i pogodovanja.
Revizorski izvještaji, po njegovim riječima, godinama upozoravaju i na masovno nezakonito zapošljavanje.
- Zapošljava se putem ugovora o djelu, mimo konkursnih procedura. Konkursi se fingiraju, a unaprijed su poznata imena onih koji će biti primljeni. U praksi se pogoduje kadrovima po nacionalnom i stranačkom ključu, a Bošnjaci se sistemski isključuju iz vodećih pozicija - rekao je.
Upozorio je da je u institucijama postalo uobičajeno da se službena vozila koriste u privatne svrhe, a da se sve to ponavlja bez ikakvih sankcija.
Govoreći o međunarodnim finansijskim aranžmanima, Mehmedović je kazao da se dešava flagrantno kršenje zakona.
- Ministar finansija BiH Srđan Amidžić pokušava aktivirati međunarodne kredite bez ratifikacije u Parlamentu. To je suprotno Ustavu i zakonima BiH - istaknuo je.
Kao primjer je naveo sporazume sa Saudijskim fondom za razvoj u vrijednosti 59 miliona KM.
- Amidžić je pokušao sredstva povući bez parlamentarne ratifikacije. To znači da se BiH može zadužiti na stotine miliona maraka, a da izabrani predstavnici građana o tome ne odlučuju - upozorio je.
Podsjetio je i na odbijeni memorandum iz 2017. godine, kada je grant od 19 miliona KM iz Saudijskog fonda zaustavljen upravo zbog kršenja procedura.
Najveći dio obraćanja Mehmedović je posvetio temi zapošljavanja i diskriminacije Bošnjaka.
- Radi se o aparthejdu u institucijama BiH. Bošnjaci su svjesno potiskivani, a njihovo pravo na zapošljavanje i napredovanje sistemski se ugrožava - rekao je.
Po njegovim riječima, od 28 direktora u državnim institucijama, samo šest su Bošnjaci.
- U Ministarstvu finansija i trezora BiH i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Srbi čine više od 50 posto zaposlenih. Bošnjaci su svedeni na pomoćna i niže rangirana mjesta. To nije slučajnost, to je politika - kazao je Mehmedović.
Posebno je prozvao bošnjačke ministre – Zukana Heleza, Elmedina Konakovića i Sevlida Hurtića – da objave podatke o etničkoj strukturi zaposlenih i da prekinu šutnju o ovom problemu.
Mehmedović je naveo primjere Stoca i Čapljine, općina u kojima HDZBiH ima potpunu kontrolu nad zapošljavanjem u javnom sektoru.
- U tim sredinama Bošnjaci čine značajan dio stanovništva, ali ih u javnim ustanovama gotovo i nema. Riječ je o brutalnoj diskriminaciji, istovjetnoj onoj koju je svijet gledao u Južnoj Africi u doba aparthejda - rekao je.
Dodao je da takav model diskriminacije nije izolovan slučaj, već dio šire strategije SNSD-a i HDZ-a na nivou BiH.
Govoreći o slučaju federalnog zastupnika Sanela Kajana, Mehmedović je rekao da je riječ o otvorenom pokušaju zastrašivanja.
- Kajan je izložen prijetnjama i sudskim postupcima, iako ima poslanički imunitet. Ako sistem dozvoljava da se zastupniku montiraju procesi i prijeti mu se, šta običan građanin može očekivati? - upitao je Mehmedović.
Mehmedović je podsjetio da je podnio krivične prijave protiv članova Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, tvrdeći da je Federaciji BiH nanesena šteta od oko 700 miliona KM.
Također je podnio prijavu protiv bivšeg direktora SIPA-e Darka Ćuluma, kojeg je optužio da je vodio selektivne istrage i prikrivao zloupotrebe.
- Tužilaštvo BiH namjerno blokira istrage. Njihova pasivnost nije slučajna – ona je dio sistema zaštite nezakonitosti u institucijama - rekao je.
Na kraju, Mehmedović je poručio da se u BiH stvara ambijent u kojem vladaju nekažnjivost, selektivna pravda i diskriminacija.
- Vrijeme je da reaguje međunarodna zajednica. Ako se ne zaustavi ovaj trend, BiH će tonuti u sve dublju krizu. Naše institucije postaju utočište za organizirani kriminal i diskriminaciju, umjesto da budu stub vladavine prava - zaključio je Mehmedović.