Izborna je godina, na scenu se vade stare parole: Dodik i secesija, Čović i "novi Dayton"
Dok Bosna i Hercegovina ostaje zaglavljena između neriješenih problema i izbjegnutih reformi, s političkih govornica se ponovo vade dobro poznate parole. Jedni zazivaju nezavisnost entiteta, drugi se pozivaju na preispitivanje Daytona, uz obaveznu međunarodnu kulisu i najave putovanja u Bruxelles i Washington. Velike riječi, stare ambicije i pažljivo tempirane izjave ponovo služe kao zamjena za odgovornu politiku.
Trnovit put
- Moj glavni cilj - nezavisna Republika Srpska nije nestao i do tog cilja želim da dođem kroz miran politički proces, koristeći međunarodni tajming koji se stvara, riječi su šefa SNSD-a Milorada Dodika.
Dragan Čović, prvi čovjek HDZ-a BiH, osvrće se na objavu Michaela Flynna, bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika, koji je na društvenoj mreži X poručio “ne samo da Dejtonski sporazum treba ponovo razmotriti već i čitava Povelja NATO-a mora biti preispitana”.
- Apsolutno je vrijeme za to što je rekao gospodin Flynn. Mir i stabilnost, Ustav Bosne i Hercegovine, poštivanje potpune ustavne jednakopravnosti tri konstitutivna naroda, legitimno predstavljanje i rad na projektima koji bi osigurali da se nešto takvo dogodi, kazao je lider HDZ-a BiH, najavljujući posjetu delegacija ove stranke Bruxellesu, a moguće i Washingtonu, kako bi se razgovaralo upravo o tim temama.
Vojnopolitički analitičar i naš saradnik Đuro Kozar ističe da, ukoliko bi došlo do redefiniranja NATO-a kao vojnog saveza, došla bi u pitanje i realizacija Dejtonskog mirovnog sporazuma, budući da je na početku realizacije Dejtonskog sporazuma NATO bio taj koji je štitio vojni dio tog sporazuma.
- Ne može se bilo kakvim pojedinačnim zahtjevima mijenjati Dayton. Niko iz Daytona ne može izlaziti kako ko želi i kako bi kome to trebalo. Naprimjer, Dodik stalno insistira da će izaći iz Daytona, ali on to ne može, jer ako bi on izašao iz Daytona, to bi imalo jako teške posljedice za sigurnost i uopšte za ostanak Bosne i Hercegovine kao cjeline. Međutim, što se tiče Čovića, njemu je sad bitno da on na sljedećim izborima ima člana Predsjedništva iz HDZ-a. I on će sve učiniti da to uradi, kaže Kozar.
No, mišljenja je da bi u svakom slučaju trebalo razmišljati o Daytonu 2.
- Dakle, o promjenama Dejtonskog mirovnog sporazuma, a najviše s ciljem da Bosna i Hercegovina bude funkcionalna država. Ne da bi se autonomija entiteta umanjila, nego da bi državni organi BiH izvršavali svoje ustavne dužnosti. To je, dakle, najvažnije ako bi se nešto mijenjalo u Daytonu. A što se tiče inicijative o tome da se Federacija BiH dijeli na dva dijela, da HDZ ima kontrolu na tim drugim dijelom, mislim da je to priča koja neće moći proći i pored nastojanja Čovića, ocjenjuje Kozar.
Kada je riječ o Dodiku, Kozar ističe kako on ne može dobiti nezavisnu Republiku Srpsku izvan Bosne i Hercegovine.
- To međunarodne snage ne bi dozvolile, a tu, prije svega, mislim na SAD, iako sada Dodik uvjerava svoje birače da bi Amerikanci eventualno to dopustili. Mislim da se to neće desiti, ističe Kozar.
Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu, naglašava kako Ustav BiH u svojim posljednjim odredbama sadrži jasna pravila na koji način on može biti mijenjan, dopunjavan i kako na drugi način može biti intervenisano u njegov sadržaj, podsjećajući da smo najbliže bili promjene Ustava u aprilu 2006. godine, kada za dva glasa nije usvojen takozvani aprilski paket ustavnih promjena.
- Ono što je iskustvo izmjene i dopune Ustava Bosne i Hercegovine pokazalo jeste da je to jedan vrlo trnovit put i da je Ustav BiH izuzetno krut i skoro nepromjenjiv s obzirom na to da je vrlo teško postići konsenzus među političkim elitama o nuždi izmjena. Istovremeno, treba primijetiti da u kontekstu evropskih integracija naše zemlje postoji obaveza promjene Ustava, vjerovatno ne na način na koji su to zamislili gospoda Dodik i Čović. Tako da u tom kontekstu postoje određene međunarodne obaveze BiH da mijenja Ustav, bilo u okviru implementacije presuda Sejdić i Finci ili u okviru procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine, kaže Išerić.
Harun Išerić: U Ustavu BiH postoje jasna pravila
Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini RS-a Igor Crnadak ocijenio je da bi demontiranje Dejtonskog sporazuma bio najcrnji scenarij ne samo za Srbe već za sve narode u Bosni i Hercegovini.
- Ovo je poruka koja se mora čuti jasno i glasno, koja mora odzvanjati u glavama svih onih koji na bilo kojem nivou vode i utiču na život našeg naroda s obje strane Drine. Ideja koju trenutno zastupa SNSD o tome da Dayton treba ugasiti, dramatično je opasna, ona direktno ugrožava bezbjednost čitavog regiona i njena realizacija bi vodila u spiralu sukoba i neizvjesnosti, upozorio je.
Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović ustvrdio je kako je Dodikovo i Čovićevo raspakivanje Daytona katastrofa za RS.
- Očito je da je Dodik pristao raspakovati Dayton, ali ako se to dogodi, Srbi i RS biće najveći gubitnici. Ne postoji povratak nadležnosti iz izvornog Daytona – Granična policija, vojska, carine i druge ingerencije nije moguće vratiti, kako Dodik lažno obećava javnosti. Umjesto toga, izgubiće se institucije i dodatno centralizovati vlast, dok će on proglasiti “pobjedu”, slično 2013. godine, kada su Vučić i Marko Đurić sa 5:0 razbili Albance potpisivanjem Briselskog sporazuma, a Srbi na Kosovu ostali bez svega, naveo je Vukanović na svom blogu.
Vukanović posebno ističe motiv Čovića.
- Čoviću je interes da raspakuje Dayton, jer misli da će dobiti treći entitet, a Dodik mu dođe kao ovan koji tuđom glavom, Republikom Srpskom, razbija bedeme, radeći za hrvatske interese, naveo je Vukanović.
Funkcionalnija država
Lider Liste za pravdu i red, također, tvrdi da se Dodik nagodio s Amerikancima i strancima, te da je spreman na svaku izdaju kako bi opstao na vlasti.
Šef bh. diplomatije Elmedin Konaković (NiP), govoreći o aktuelnoj situaciji, naveo je kako je Dodik bučna varalica, te da pred izbore u RS-u opet baca prašinu u oči glasačima koje je više puta lagao i pokrao.
- Nisu bezopasne sve te najave, mi ih pratimo, šta tvita Blagojević, šta zagovara, šta priča Flynn i šta rade neki drugi Dodikovi lobisti. Predmet su našeg interesovanja, institucionalnog djelovanja, koje nas je dovelo do toga da su Sjedinjene Američke Države, da vas to podsjetim, 2026. godine usvojile strateški dokument koji se zove Zakon o ovlaštenjima za nacionalnu odbranu SAD-a. Dio koji govori o Bosni i Hercegovini kaže nekoliko puta sigurnost i stabilnost. Predviđa se uvođenje sankcija onima koji ruše ustavni poredak, a priča o secesiji je upravo to. I taj Dodikov šou nije uticao na strateške odluke našeg najvažnijeg vanjskopolitičkog partnera, kaže Konaković.
Šef bh. diplomatije naglašava da jeste vrijeme za novi Dayton “kako bismo BiH napravili funkcionalnijom državom”.
- Kako bismo izbacili ove etničke klipove koji nam stoje u točkovima naše budućnosti, kako bismo smanjili utjecaje korumpiranih lažnih etničkih zaštitnika koji su se obogatili, zaposlili sve što u porodicama imaju, podebljali svoje imovinske kartone, a ništa za te ljude, narode i državu nisu uradili, naveo je Konaković.
