Iz Brisela za Oslobođenje: NATO je vrlo angažiran na sigurnosti Zapadnog Balkana
Počeo je danas dvodnevni sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-saveza. Brojna pitanja od značaja za sigurnost članica, ali i partnerskih zemalja su na dnevnom redu ministara. Prije svega i pod punim fokusom jeste situacija u Ukrajini, koja je i dalje pod ruskom agresijom, a sudionici su najavili i detaljne razgovore o potrebi značajnijeg ulaganja u obranu gotovo svih članica Alijanse. Među temama naći će se i situacija na Zapadnom Balkanu, s posebnim fokusom na Kosovo i Bosnu i Hercegovinu.
Podrška BiH
Prije početka ministarskog sastanka generalni sekretar Saveza Mark Rutte istaknuo je da Zapadni Balkan nije eksplicitno na dnevnom redu sastanka šefova diplomatija članica Alijanse, ali da bi mogao biti tema, jer su saveznici vrlo fokusirani na taj dio svijeta.
- Bio sam nedavno u Sarajevu i Prištini, razgovarao sam s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. NATO je vrlo angažiran na tome da omogući da Zapadni Balkan ostane stabilan i siguran, zajedno s našim partnerima - Slovenijom, Crnom Gorom, Albanijom, Sjevernom Makedonijom i Hrvatskom, poručio je danas Rutte.
Dan ranije, u srijedu, Rutte je za Oslobođenje istakao da NATO očekuje da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poštuje presude nezavisnog pravosuđa u BiH, te da postupi u skladu s presudama. Dodik je odgovorio da uvažava izjavu generalnog sekretara NATO-a da Predsjedništvo BiH treba preuzeti odgovornost za zemlju.
- Ali je nemoguće prihvatiti presudu koja nije plod zakonodavnog procesa izabranih narodnih predstavnika, već politička odluka jednog neizabranog stranca - usred Evrope, dodao je Dodik u objavi na platformi X.
Slovenačka šefica diplomatije Tanja Fajon izjavila je danas u Bruxellesu, prije početka ministarskog sastanka, da će upozoriti saveznike na situaciju na Zapadnom Balkanu, navodeći i kako Slovenija pažljivo prati događanja u BiH, Srbiji i na Kosovu.
- Alijansa ne smije zanemariti Zapadni Balkan, već mora nastaviti da bude angažirana u tom politički nestabilnom regionu. Ja ću se fokusirati i na Zapadni Balkan, koji je Sloveniji neposredan susjed. Pratimo dešavanja u Srbiji i BiH, kao i na Kosovu poslije izbora. Također, želimo da BiH ostane na evropskom putu i da bude zemlja bez tenzija. Želimo da vidimo zemlju koja je stabilna i čije je rukovodstvo posvećeno europskim reformama. Slovenija nudi podršku BiH i želi da ona ostane na evropskom putu, jer živimo u vremenu kada treba da se vidi snažno vođstvo posvećeno sigurnosti i dobrobiti građana, istakla je Fajon.
Samit šefova diplomacije koji je počeo u Bruxellesu bio je i prilika da mu se prvi put pridruži novi američki državni tajnik Marco Rubio. Prije početka sastanka poručio je, zajedno s Rutteom, da je povećanje potrošnje imperativ obrane za sve članice, pa tako i za SAD.
- Sjedinjene Države su NATO, aktivnije nego ikada ranije. Vidim medijsku histeriju, ali predsjednik Donald Trump je rekao da podržava NATO, da ostajemo u NATO-u. Ali želimo da NATO bude jači, da bude vredniji. Ovo je i skup naprednih ekonomija, bogatih država koje imaju mogućnosti da se uradi više. Mi prioritet dajemo odbrani, ali želimo da to isto urade i naši partneri. Rat u srcu Evrope je podsjetnik da je teška moć i dalje potrebna. Potrebna je potrošnju podići pet posto BDP-a svake države članice, uključujući i SAD. Niko ne očekuje da će to biti moguće za godinu ili dvije, ali put mora biti jasan i iskren, poručio je Rubio.
Evropski iskorak
Nakon što je gostu iz SAD-a poželio dobrodošlicu, Rutte je naveo da će najviše govora biti o Ukrajini.
- Predsjednik Trump i vaš tim započeli su proces pregovora, uz našu punu podršku, kako bi se u Ukrajini došlo do održivog mira. U međuvremenu, Evropljani su napravili iskorak, omogućivši vojnu pomoć Ukrajini. U prva tri mjeseca partneri su izdvojili više od 20 milijardi dolara pomoći. Rusija je naša dugoročna prijetnja. Znamo da su SAD jak NATO-partner, ali ta predanost dolazi s očekivanjima da evropski partneri i Kanada moraju trošiti više. Od početka godine dodatna potrošnja iz Kanade i Evrope iznosi 700 milijardi dolara, najviše još od hladnog rata i pada Berlinskog zida, što su dobre vijesti, ali moramo učiniti više, zaključio je Rutte.
-
