Istraga o hrani u BiH: Šta zaista jedemo, meso za preradu završava u prodaji
Od dobavljača do stola dug je put/Tanja Cerić
Ispravnost i kvalitet hrane u Bosni i Hercegovini sve češće su predmet javnih rasprava u kojima nailazimo na informacije o tome da u ponudi imamo meso, voće i povrće, pa i žitarice sumnjivog porijekla, te da su namirnice koje kupujemo uvezene iz udaljenih dijelova svijeta, pri čemu je njihov transport dug, a porijeklo upitne kvalitete.
Situacija se dodatno uskomešala nakon izjava Zore Vidović, ministrice finansija Republike Srpske, i Save Minića, predsjednika entitetske Vlade, koje su, u samo pet dana razmaka, dospjele u javnost i ukazale na činjenicu da se u prodaji može naći meso koje je za preradu, a ne za kućnu upotrebu.
Ništa nije isključeno
Kontaktirali smo Agenciju za sigurnost hrane BiH i saznali da su takvi slučajevi, iako nezakoniti, ipak mogući. Inspekcije imaju svoj princip rada i provjera, ali izostaju reakcije kupaca, koji bi trebali prijaviti svaku sumnju na neispravnost hrane, te tako prodavačima poslati kontrolu na vrata. Najviše obmana može da bude upravo u ovom periodu praznika. Narod gleda da povoljnije prođe, a trgovci da zarade. Činjenica je da u prodaju ne bi smjelo dospjeti meso koje je odleđeno, a njegovu ispravnost inspekcije provjeravaju na osnovu niza postupaka.
- Najvažnije je da se utvrdi sljedivost. Kada je ono prvi put zamrznuto, to se posebno radi za mljevena mesa koja idu u prerađevine, pa se vidi sastav, da li ima više tečnosti u tom mesu, kakvi su boja, miris i tako dalje, kazao nam je Dragan Brenjo, šef Odsjeka za certificiranje i označavanje hrane u Agenciji za sigurnost hrane BiH, te naglasio da trgovci često uzimaju meso koje je kratkog roka trajanja i u tom slučaju meso ponovo zamrzavaju, što nije dozvoljeno.
Ukazao nam je i na to da, kada je u pitanju kvalitet hrane, na policama imamo dosta namirnica koje zadovoljavaju zakonske uslove, ali da je kvalitet slabiji nego u zemljama Evropske unije.
- Možemo reći da je legislativa kod nas usklađena sa EU i da hrana koja se na tržištu nalazi, ispunjava zakonske uslove, kazao nam je Brenjo i pojasnio da hrana može ispunjavati minimalne uslove, ali da kvalitet nije ujednačen i da je vjerovatno niža kvaliteta nego u EU. Također je dodao da hrana koja se uvozi zavisi i od potrošača, jer ako se gledaju niže cijene, onda to podrazumijeva i da prodavači nabavljaju proizvode koji su pred istek roka trajanja ili hranu niže kategorije, posebno kada su u pitanju mesne prerađevine.
Iz Inspektorata Republike Srpske navode da je sistem kontrole hrane ozbiljan i kompleksan, te da mu je osnovni cilj zaštita zdravlja stanovništva i osiguranje kvaliteta i bezbjednosti hrane na domaćem tržištu. Na upit o uvozu mesa, kazali su nam da je za to nadležna veterinarska inspekcija Kancelarije za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, kao i to da je uvoz zaleđenog mesa dozvoljen, ali isključivo za preradu.
Kontrola hrane u Republici Srpskoj vrši se kroz tri segmenta: prilikom uvoza, u unutrašnjem prometu i u primarnoj proizvodnji, pojasnila nam je Dušanka Nikolić, portparolka Inspektorata Republike Srpske, i naglasila da se kontrola vrši i na dva nivoa, od republičke inspekcije i inspekcija na nivou jedinica lokalne samouprave, a u zavisnosti od vrste hrane i objekata u kojima se prometuje, kontrolu vrše poljoprivredni, veterinarski i inspektori za hranu.
Sezonski proizvodi
Osnovni parametri kvaliteta koje moraju ispunjavati proizvodi koji se plasiraju na tržište Republike Srpske propisani su različitim zakonima, za različite vrste proizvoda. Svaku pošiljku hrane koja se uvozi u Republiku Srpsku mora pratiti potrebna dokumentacija, te se pored njene provjere vrši i pregled pošiljke i uzorkovanje za laboratorijsku analizu. Posebna pažnja inspektora usmjerena je na proizvode kod kojih je u prethodnim kontrolama utvrđena neka nepravilnost, proizvode koji su specifični za pojedina godišnja doba, proizvode za koje u zemljama regiona postoje izvjesni rizici ili su utvrđene nepravilnosti i slično.
Veterinarski inspektori rade na graničnim prelazima/Didier Torche/Oslobođenje
Uzorkovanje hrane prilikom uvoza vrši se kako bi se utvrdilo da li je ona zdravstveno ispravna, bezbjedna za ljudsku upotrebu i propisanog kvaliteta, navela je naša sagovornica i konstatovala da se na osnovu procjene rizika identifikuju potencijalne nepravilnosti kod različitih vrsta proizvoda, te se analizama zahtijeva ispitivanje onih parametara koji predstavljaju najveći rizik kod određenog proizvoda.
Prema informacijama dobijenih iz Instituta Republike Srpske, u 2025. godini nadležne inspekcije su prilikom uvoza za potrebe laboratorijskih ispitivanja uzele oko 4.000 uzoraka različitih vrsta hrane: voće i povrće, prethodno upakovana hrana, žitarice za ishranu ljudi, dodaci prehrani i drugo.
- U dvadesetak slučajeva, nakon laboratorijskih analiza, a što predstavlja 0,5 posto od ukupnog broj ispitivanih uzoraka, ocijenjeno je da uzorci ne ispunjavaju propisane parametre iz razloga mikrobiološke neispravnosti, neodgovarajućeg kvaliteta, nepotpunog ili neadekvatnog deklarisanja. U ovim slučajevima, zabranjuje se uvoz pošiljke i nalaže uništavanje ili povrat dobavljaču, obrazložili su i ukazali na to da, kada je riječ o uvozu mesa, kontrolu pošiljki mesa i proizvoda od mesa prilikom uvoza u zemlju vrši veterinarska inspekcija Kancelarije za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, koja nakon pregleda pošiljke izdaje rješenje kojim se odobrava uvoz.
Inspektori ove ustanove prisutni su na graničnim prelazima i oni nakon pregleda pošiljke svježeg mesa izdaju rješenje kojim se odobrava uvoz, a kada je riječ o smrznutom mesu, na tom rješenju se navodi da je namijenjeno isključivo za preradu, tačnije, da nije dozvoljeno stavljanje u promet kao svježeg mesa.
Prah i boja
Podsjećamo, u samo pet dana, jedna za drugom, dvije izjave u Republici Srpskoj pokrenule su lavinu pitanja da li je meso koje kupujemo zdravstveno ispravno. Zora Vidović, ministrica finansija ovog entiteta,između ostalog, spomenula je i prah zbog kojeg meso upitne ispravnosti djeluje jestivo.
- Kada se mljeveno pileće meso doveze iz Holandije, to su ploče. Znate li koliko je ono crno?! Ono je potpuno crno. Igrom slučaja, čovjek je jednom iz Hercegovine vozio, pokvarila se hladnjača i dovezao kod nas u klaonicu. Nisam mogla vjerovati da je to meso, upozorila je Zora Vidović u sali Narodne skupštine RS-a, te se prisjetila komentara tehnologa koji je kazao da kada naspete neki prah u to, ono postane crveno, ljepota ga vidjeti.
Vidović je tom prilikom izjavila i da joj je teško kada vidi to meso u prodaji, a zna da je odleđeno. I Savo Minić, predsjednik Vlade RS-a, pokrenuo je istragu o tome gdje je završio uvoz iz Argentine koji je bio namijenjen za preradu.
- Konkretno, tri firme iz FBiH su uvezle govedinu i svinjetinu iz Argentine za preradu i sada treba da utvrdimo da li je to završilo u maloprodaji na našem tržištu, poručio je Minić.
Kakvu hranu uistinu konzumiramo, teško je procijeniti, ali je činjenica da ima svega na tržištu, od one koja zadovoljava kriterije, ali ne spada u neki kvalitet, do one koja se uveze za preradu, pa pokuša podvaliti kao svježa.
