Iskustvo Hrvatske može biti od velike pomoći: BiH radom može do milijardi iz fondova EU
Članstvo u EU otvara pristup ogromnim finansijskim sredstvima kojima se, u cijelosti, poboljšava stanje u državi i otvaraju nove perspektive za budućnost. Države koje imaju aspiracije da budu članice Unije, imaju pristup određenim sredstvima, ali ulaskom u EU, država ima priliku kroz projekte povlačiti milijarde eura iz fondova EU. Evropski fondovi finansijski su instrumenti za provedbu javnih politika EU u državama članicama. Te javne politike utvrđuju se za period od sedam godina, te se nazivaju finansijskom perspektivom.
Složeni projekti
Zahvaljujući Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske i Direkciji za evropske integracije Bosne i Hercegovine, novinari/ke iz naše zemlje imali/e su priliku posjetiti Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU Republike Hrvatske, te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH, gdje su iz prve ruke saznali/e kako naši susjedi koriste fondove EU.
U finansijskom periodu 2014-2020, evropske javne politike su se poboljšavale i ostvarivale kroz evropske strukturne i investicijske (ESI) fondove. U okviru ESI fondova, definisani su strateški okviri, a ESI fondove čine kohezijski fond, evropski fondovi za regionalni razvoj, te za pomorstvo i ribarstvo, kao i socijalni fond i poljoprivredni fond za ruralni razvoj. Republici Hrvatskoj je iz ESI fondova na raspolaganju 10,731 milijarda eura. Od tog iznosa, 8,452 milijarde eura namijenjeno je za ciljeve kohezijske politike, 2,026 milijardi za poljoprivredu i ruralni razvoj, a 253 miliona eura za razvoj ribarstva. U novom periodu 2021-2027. je za Hrvatsku na raspolaganju više od 25 milijardi eura.
Lovro Novoselac, načelnik Sektora za programiranje i koordinaciju fondova EU u MRRFEU RH, objasnio je da je put naših susjeda ka evropskim fondovima počeo i tokom pristupnih pregovora. Tada su aktivno počeli raditi na izgradnji prioriteta. Ulaskom u EU, Hrvatska je bila spremna reagovati kvalitetno. Kultura rada u fondovima EU gradila se kontinuirano. Danas u sistemu imaju više od 2,5 hiljada uposlenih.
- Da bismo navedene kapacitete, osim kroz rad na projektima i na pripremi svih poziva, i osposobili, bilo je potrebno uspostaviti edukacijski okvir, istakao je Novoselac.
Ministarstvo radi i na postizanju regionalne ravnoteže razvoja unutar Hrvatske. Posebno se ulaže u područja koja su po indeksu razvijenosti ispod polovine ukupne razvijenosti RH. Za ta područja imaju set mjera kroz program Konkurentnost i kohezija, u visini od oko 450 do 500 miliona eura. Također, radi se i na industrijskoj tranziciji RH.
Damir Tomasović, načelnik Sektora za pripremu i provedbu projekata u područjima energetike, klimatskih promjena, zaštite okoliša, te prometne infrastrukture i mobilnosti u MRRFEU, naglasio je da su evropski fondovi bili ključni element provedbe velikih infrastrukturnih projekata.
- Radi se o iznimno kompliciranim, složenim i skupim projektima koji bi bili vrlo teško provedivi isključivo nacionalnim sredstvima. Najpoznatiji je projekt cestovne povezanosti Južne Dalmacije, odnosno tzv. Pelješki most. Međutim, postoji i velik broj drugih projekata koji se odnose na ulaganja u željezničke pruge, u aglomeracije, vodno-komunalne projekte diljem Hrvatske, te ulaganja u gospodarenje otpadom, objasnio je Tomasović.
Naglasio je da su sredstva na raspolaganju svakoj državi članici i da, kao i svaka druga članica, Hrvatska na određeni način ima pravo na njih. A sredstva su izuzetno važna za ulaganja. Nakon što je tek postala članica, u Hrvatskoj je udio sredstava EU u ukupnim javnim ulaganjima bio gotovo 80 posto. Danas iznosi oko 60 posto. Prilikom dodjeljivanja sredstava korisnici/e dobivaju jasna pravila i upute na koji način provoditi projekt i šta su eventualne sankcije. Postoje institucije zadužene za sveobuhvatnu kontrolu provedbe svakog projekta. Najveći projekti su pod posebnom pažnjom.
Morana Gojević, voditeljica Službe za financijsku kontrolu, prognoziranje i strateško plaćanje u MRRFEU, istakla je da je Hrvatska u okviru programa Konkurentnost i kohezija na raspolaganju imala 6,9 milijardi eura. Ugovoreno je i više, gotovo osam milijardi eura i 8.200 projekata.
- Najveći iznos sredstava, oko milijardu i po, bio je usmjeren na zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost i jačanje otpornosti na klimatske promjene. Gotovo isti iznos je bio usmjeren i na projekte u sferi poduzetništva, za jačanje konkurentnosti našeg gospodarstva. Oko milijardu i 300 eura bilo je usmjereno na projekte u sektoru prometa, isto toliko u sektor vodnog gospodarstva, a gotovo milijardu eura u znanost i obrazovanje, ispričala je Gojević.
Građani/ke su mogli/e osjetiti benefite brojnih projekata, a posebno kada je riječ o energetskoj obnovi stambenih zgrada.
Sa druge strane, Hrvatska se posebno fokusirala na sektor poljoprivrede, ali i danas se suočava sa problemima. I našu zemlju očekuju veliki izazovi. Anita Sever-Koren, ravnateljica Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, naglasila je da je zapravo poglavlje poljoprivrede jedno od najtežih pregovaračkih poglavlja, ne samo zato što se radi o osjetljivom sektoru nego i zbog velikog broja pravila koje država kandidatkinja u pretpristupnom periodu mora preuzeti, primjenjivati i na njih pripremiti poljoprivrednike. Cilj je jedan - da država uđe spremna u EU. Unutar EU, poljoprivreda funkcioniše na zajedničkom otvorenom tržištu.
Temelj je SSP
- Zaštite u smislu carina ili nepuštanja na tržište nema. Zato postoji druga mogućnost - da se poljoprivrednicima pomogne kroz sredstva potpore, koja u najvećem dijelu dolaze iz proračuna EU i koja dijelom služe i tome da ih kompenziraju u onom dijelu gdje možda nisu dovoljno konkurenti, naglasila je naša sagovornica.
Ta sredstva omogućavaju ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, u nove tehnologije, nabavku mehanizacije, a u nekim slučajevima i nabavku stoke. Sever-Koren smatra da bi za BiH najoptimalnije bilo da krene u usklađivanje veterinarskog i fitosanitarnog zakonodavstva, a za to postoji pravni temelj iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Nužno je stvoriti osnov za institucije koje će isplaćivati sredstva. Hrvatska i dalje ima mala poljoprivredna gospodarstva i smanjenu poljoprivrednu proizvodnju, ali je ta proizvodnja daleko veća nego prije ulaska u EU.
