I upravljanje deponijom u BiH naučna fantastika: Kaja vraćen na ponovni postupak

Iako je na banjolučkoj Regionalnoj deponiji u Ramićima juče trebala početi deložacija opreme i pokretnih stvari, to se ipak nije desilo, jer su presudom Vrhovnog suda RS-a poništene prethodne odluke nadležnih sudova. Na osnovu presude Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci komunalno preduzeće Čistoća, koje je u vlasništvu tajkuna Mladena Milanovića Kaje, juče je trebalo preuzeti zemljište deponije.

Muljaže iz 2013.

Na posebnoj sjednici Skupštine grada Banja Luka direktor Dep-ota Ratko Jokić pozvao se na javni interes i javnu odgovornost tvrdeći da je Dep-ot čuvar okoline i da spasava Banju Luku i okolne lokalne zajednice od ekološke katastrofe i epidemije.

- Nećemo dozvoliti da se imovina javnog preduzeća uništi ili preda drugome mimo zakona. Ovo je problem koji traje decenijama, ali sada mora da se riješi. Moramo postaviti pitanje ko je nezakonito donosio odluke o privatizaciji zemljišta i ko je dozvolio da Dep-ot dođe u ovakvu situaciju, rekao je Jokić.

Direktor Čistoće Aleksandar Bajić podsjetio je da je ovo preduzeće do 1974. gazdovalo deponijom, a da se danas upravljanje deponijom, kako je rekao, predstavlja kao naučna fantastika. Bajić je ustvrdio da je Grad nezakonito izuzeo zemljište i dao ga Dep-otu. Rješenje koje nudi je privatno-javno partnerstvo.

- Želimo da preuzmemo i opremu i odgovarajući broj radnika, još prije nekoliko mjeseci smo dali takvu ponudu. Imali smo i niz drugih prijedloga, Dep-ot ih je odbio. Predstavnici Čistoće riješeni su da sutra uđu u posjed svoje imovine, ali i spremni su da se sve riješi mirnim putem. Ne želimo ekološku katastrofu, kazao je Bajić.

Presudom Okružnog privrednog suda Dep-ot je obavezan da Čistoći preda u posjed više od 295 dunuma zemljišta u Ramićima na kojem se nalazi regionalna deponija. Dep-ot je ovo zemljište dobio na trajno korišćenje od Skupštine grada još 2002. godine, nakon čega je uplatio Gradu 2,7 miliona KM za odlaganje i upravljanje otpadom. Za taj iznos su tužili Grad, a Čistoću za čak 34 miliona maraka, jer su, kako tvrde, toliko uložili u objekte na spornim parcelama.

Većinski vlasnik Čistoće je Mladen Milanović Kaja, koji je jedan od najbogatijih ljudi u Republici Srpskoj i koji se godinama dovodi u vezu sa vrhom SNSD-a, pogotovo sa direktorom Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zoranom Tegeltijom. U oktobru 2012. gradonačelnik Banje Luke postaje Slobodan Gavranović (SNSD) i po preuzimanju mandata, 26. juna 2013. godine, Skupština akcionara Tržnice donosi odluku o prodaji akcija i vlasnik Tržnice postaje upravo Milanović.

Ovo preuzimanje Tržnice bio je osnov za preuzimanje Čistoće. Na kraju Gavranovićevog mandata Kaja je kupio većinu akcija Čistoće i na taj način je postao većinski vlasnik ovog javnog preduzeća. Kajino preuzimanje i Tržnice i Čistoće bilo je bez presedana, jer je traženo na osnovu izmjena i dopuna Zakona o privatizaciji koji su stupili na snagu 2009. godine, dok se privatizacija Čistoće desila 1999, odnosno cijelu deceniju prije donošenja zakonskih izmjena.

Štrajk u vrtićima

A zaposleni u banjolučkom Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje ponovo su u generalnom štrajku, jer raniji zahtjevi sindikalne organizacije ove ustanove nisu ispunjeni. Zaposleni u Centru su sredinom juna održali mirne proteste, kao i štrajk upozorenja u julu i septembru, zahtijevajući povećanje plata za 20 odsto.

- Neću potpisati kolektivni ugovor. To sam već rekao vaspitačima, a sada to kažem i odbornicima i građanima. Plate vaspitačima u 33 javna vrtića mogu se povećati jedino ako se cijena boravka djece koju plaćaju roditelji poveća sa 165 na 250 KM, rekao je gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković, koji je prethodno pogazio zaključke lokalnog parlamenta dodijelivši posao zamjene javne rasvjete težak 35 miliona maraka zagrebačkoj firmi Končar.