I Institut za nestale u sjeni politike, izbor Hasanovića izazvao reakcije

U Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine imenovan je novi Kolegij direktora nakon provedene konkursne procedure i intervjua s kandidatima. Odluka je donesena 7. aprila, a za članove su izabrani Suad Hasanović iz reda bošnjačkog naroda, te Šimun Novaković iz reda Hrvata. Dosadašnji član Nikola Perišić iz reda Srba ostaje na toj poziciji. Novi saziv dužnost preuzima početkom maja, dok se objava u Službenom listu BiH očekuje uskoro.

Pravda za žrtve

Prema pisanju raport.ba, na poziciju člana Kolegija iz reda hrvatskog naroda prijavio se samo jedan kandidat koji je i izabran, dok je za poziciju bošnjačkog člana Kolegija direktora bilo više imena u igri.

No, kako raport.ba navodi, posebnu pažnju izazvalo je imenovanje Hasanovića, bivšeg inspektora SIPA, koje, prema izvorima tog portala, prate sumnje u političko posredovanje Darka Ćuluma (direktor SIPA) i Milorada Dodika (predsjednik SNSD-a). Navodi se i da tokom ranijih sigurnosnih dešavanja nije poduzimao konkretne korake protiv osumnjičenih za napad na ustavni poredak.

Raport je kontaktirao Hasanovića, koji je odbacio te tvrdnje, navodeći da nema zvaničnu informaciju o imenovanju, te da Ćulum nema uticaj na odluke Upravnog odbora Instituta koji i bira članove, nakon čega je prekinuo razgovor.

Sadik Ahmetović: Bio sam kandidat

U kontekstu imenovanja novog Kolegija direktora Instituta, navodi se i da je među kandidatima za člana iz reda bošnjačkog naroda bio Sadik Ahmetović, bivši ministar sigurnosti BiH, nekadašnji državni parlamentarac, koji je bio i na čelu Upravnog odbora Memorijalnog centra Potočari.

Više udruženja žrtava genocida iz Srebrenice uputilo je pisane preporuke za Ahmetovića, među njima Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa, Žene Srebrenice i Srebreničke majke. U preporukama je istaknuto da je Ahmetović radio zajedno s njima u svim pravnim i drugim borbama, te da je pokazao kontinuiranu posvećenost pronalasku posmrtnih ostataka i očuvanju dostojanstva žrtava.

- Da, bio sam kandidat za člana Kolegija direktora Instituta za nestale sa obrazovnim i drugim kompetencijama koje su propisane javnim konkursom. Cijeli svoj radni vijek sam proveo boreći se za prava i pravdu za žrtve genocida. Zajedno sa porodicama žrtava, jer i moja familija, njih na stotine, među kojima je i moj otac, ubijeni su u genocidu jula 1995, učestvovao sam u svim aktivnostima - od borbe da Potočari budu mjesto ukopa do projektovanja, izgradnje Memorijalnog centra te samog ukopa žrtava, govori za Oslobođenje Ahmetović.

Podsjeća da je osam godina bio predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra, potcrtavajući da je vladalo raspoloženje da bude izabran u Kolegij instituta.

- Nažalost, politički proxi SNSD-a, ministar Sevlid Hurtić (ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, op. a) tome se suprotstavio i njegov izbor je pao na Suada Hasanovića. Razgovarao sam sa Suadom i lično mi je rekao da neće konkurisati. Nažalost, nije pričao istinu, a zbog čega je naš razgovor zloupotrijebio i za čiji interes, neka sam objasni javnosti, govori Ahmetović.

Dodaje da je prije predaje papira razgovarao sa žrtvama, članicama udruženja majki, koje su mu dale podršku.

Sadik Ahmetović: Bio sam kandidat

Uzorci DNK

- Bez te podrške ne bih se ni prijavio na konkurs. Ja im zahvaljujem i puno mi je važnija njihova podrška od samog ishoda konkursa. Čuo sam da je presudnu ulogu u konkursu odigrala osoba iz ICMP-a Samira Krehić, zajedno sa ministrom, znajući da ću sigurno pitati zašto i na koji način su izmješteni, otuđeni uzorci DNK analize žrtava bez znanja države. Uzorci DNK žrtava su iz Sarajeva izmješteni u Haag. Niko od nas žrtava ne zna, niti država zna da li se zloupotrebljavaju na bilo koji način, jer su materijal koji je upotrebljiv za zloupotrebu. O tome više mogu govoriti stručnjaci - genetičari. Moguće je da se dešava zločin sa uzorcima, što, naravno, treba provjeriti i postaviti pitanje povratka uzoraka u BiH, ističe Ahmetović.

Napominje kako je o tome imao stav i kad su uzorci bez znanja države otuđeni.

- O tome i sada imam jasan stav. To je genetička struktura žrtava naših građana i država mora imati odgovor na to. Ministru Hurtiću bih delegirao taj problem ako uopće za njega i zna. Naravno da ovdje govorim o pojedincima iz ICMP-a, nikako o cijeloj organizaciji koja je dala ogroman doprinos u pronalasku i identifikaciji žrtava. Ne mogu zabraniti nikom dolazak u Potočare na komemoraciju, jer je to javna institucija, ali volio bih da pojedinci budu što dalje od mezara mog oca i familije, poručio je.

U obavijesti o izboru članova Kolegija direktora dostavljenoj Ahmetoviću navodi se da, ukoliko smatra da su mu odlukom Upravnog odbora Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine povrijeđena prava, njihovo ostvarivanje može potražiti pred nadležnim sudom. To će u konačnici i uraditi. No, kako kaže, zanimljivo je da na donesenu odluku nema pravo žalbe.